'Automatizacija i digitalizacija ključ su gospodarstva budućnosti'

Autor:

  • Jasmina Tomašević

20.11.2018.

HGK

Marija Šćulac Domac, direktorica Sektora za energetiku i zaštitu okoliša HGK

Gospodarstvo budućnosti imat će sve veću potrebu za automatizacijom i digitalizacijom, a u takvom će okruženju najbitnije ograničenje rasta i razvoja biti ljudi i njihove vještine, jedan je od zaključaka konferencije “Nordijska industrijska učinkovitost”, održanoj u ponedjeljak u vijećnici Hrvatske gospodarske komore, gdje su neke od eminentnih nordijskih tvrtki predstavili konkretne primjere iz prakse.

- Nordijsko tržište je izazovno i zahtjevno mjesto koje može biti odličan primjer veće produktivnosti proizašle iz automatizacije i učinkovitije potrošnje energije i resursa kao posljedice digitalizacije, rekla je direktorica Sektora za energetiku i zaštitu okoliša HGK Marija Šćulac Domac u pozdravnom obraćanju sudionicima.

Šćulac Domac je napomenula i kako Hrvatska po pitanju digitalizacije zaostaje za državama Europske unije te da je potrebno ulagati u razvitak tzv. 4D trendova: digitalizaciju, decentralizaciju, dekarbonizaciju i demokratizaciju sustava.

Cilj konferencije, koju su organizirali Nordijska gospodarska komora i HGK, bio je izložiti hrvatskoj javnosti pametna i učinkovita rješenja u području automatizacije, digitalizacije i pametnih sustava, u svrhu upoznavanja načina primjene određenih tehnologija koje mogu povećati energetsku učinkovitost, a potrošnju svesti na prihvatljiviju razinu za okoliš.

Na konferenciji je predstavljen i projekt HGK Digitalna komora, koji predstavlja značajak korak prema digitalizaciji rada Komore, a trebao bi pomoći u unaprjeđenju poslovanja velikih i malih poduzetnika u određenim sektorima. Predstavljeni su i EU fondovi putem kojih će pojedini projekti biti financirani.

Kroz panel rasprave, neke od vodećih nordijskih tvrtki predstavile su svoje inovacije u poslovanju kao praktične primjere na koje bi se mogle ugledati i Hrvatske tvrtke, a svoje je iskustvo predstavio i Dalekovod, hrvatska tvrtka prisutna na Nordijskom tržištu.

Automatizacija i digitalizacija

Mario Corsi, direktor talijanske podružnice multinacionalne korporacije ABB, tvrtke koja se ponajviše bavi tehnološkom automatizacijom, robotikom i energetikom, predstavio je važnost “pametnih” proizvoda koji se putem senzora mogu bežično spajati  na ciljane objekte i prikupljati podatke koji u konačnici služe klijentima kao mjerilo učinkovitosti i pomoć pri optimizaciji proizvodnje i troškova.

Kao primjer naveo je program Azipod čiji se rad temelji na senzorima ugrađenim u pogonski sustav na kruzerima, putem kojih se stvara dijagnostička i operativna baza podataka rada samog kruzera, čijom se kasnijom analizom može presudno utjecati na poboljšanje u radu.

Govoreći o važnosti tehnologije također je naglasio važnost ljudskih resursa u digitalnoj revoluciji kojoj će trebati ljudi nove generacije, sposobni usvojiti nove vještine sve izazovnijeg tržišta rada.

Tomislav Boroša, voditelj prodaje u nordijskom digitalnom gigantu Nokia je nastavio u sličnom tonu, govoreći o 4. industrijskoj revoluciji i važnosti digitalne povezanosti ljudi. Upozorio je na automatizaciju industrijskog sektora za koju smatra da će biti u potpunosti provedena za već 5 do 10 godina.  Isto tako smatra da je automatizacija ključ veće produktivnosti i fleksibilnosti tvornica prema klijentima.

Predstavio je projekt “Nokia's Conscious Factory” kojemu je cilj postići toliku razinu povezanosti da “tvornica bude svjesna same sebe.” Takva svjesnost postigla bi se povezanošću niza senzora koji bi putem umjetne inteligencije prikupljali podatke i stvarali bazu povezivosti.

Direktor tvrtke DNV GL Adriatica Ranko Režek je govorio o digitalizaciji u kontekstu certificiranja. Spominjao je  važnost digitalnog prikupljanja podataka koji mogu garantirati klijentu kvalitetu i sigurnost proizvoda te poboljšanje u proizvodnji. Prezentirao je tvrtkine softvere koji prikupljanjem podataka stvaraju određenu bazu koja se putem QR kodova može očitati i pružiti klijentu potpuni uvid u kvalitetu određenog proizvoda ili norme.

Kao primjer naveo je Veracity platformu podataka, program koji putem senzora skuplja podatke o parametrima potrebnim primjerice za uzgoj ribe. Zatim uspoređuje baze podataka više ribogojilišta i detaljnom analizom pomaže ustvrditi zašto je neko ribogojilište uspješnije od drugog i kako pospješiti uzgoj u onom koje je u istim uvjetima podbacilo.

Sva trojica složila su se kako je potrebno ljude navikavati na činjenicu da stroj radi za njih i da nije prijetnja njihovim radnim mjestima nego da se radna mjesta preoblikuju.

- Mi tehnologiju već imamo, pitanje je samo kako je primjenjivati. Potrebno je mijenjati postavke uma prosječnog čovjeka i orijentirati ga prema  novim znanjima i vještinama, uz upoznavanje novih tehnologija, zaključio je Režek.

 

Projekt HGK i EU fondovi

Sanja Šimić iz Centra za digitalnu transformaciju i strateški razvoj Hrvatske gospodarske komore predstavila je novu digitalnu platformu naziva Digitalna komora. Navedena stranica dostupna je i besplatna svim članicama HGK, a svrha joj je poboljšanje cjelokupnog poslovanja i komunikacije putem digitaliziranog javnog servisa.

Digitalna platforma nudi sedam e-usluga: e-članice, e-financiranje, e-učenje, e-javne ovlasti, e-gospodarske informacije, e-zakonodavstvo, e-sajmovi i promicanje, a stranica je dostupna na adresi digitalnakomora.hr.

Julije Katančević, samostalni savjetnik Sektora za međunarodne odnose i EU pri HGK održao je prezentaciju o EU fondovima za sektor gospodarstva. Napomenuo je kako je europski novac “spori” novac zbog potrebne procedure od alokacije do doznačenih sredstava iz EK u RH. Istaknuo je kako je RH za period od 2014. do 2020. alocirala 10,7 milijardi eura, od kojih većina odlazi u namjenu regionalnog razvoja.

Također je informirao javnost o tome kako je do 31.10.2018. ugovoreno 6.3 milijarde eura odnosno 58% dodijeljenih sredstava, a isplaćeno je 15 posto dodijeljenih sredstava.

Učinkovito korištenje energije

Na drugoj panel raspravi govorili su Roberto Colombo, direktor tvrtke Brunata, i Mario Klarić, savjetnik predsjednika uprave tvrtke Dalekovod d.d.

Colombo je prezentirao popularne razdjelnike, uređaje koji mjere potrošnju i putem kojih se može racionalizirati potrošnja plina. Kao primjere je naveo dvije zgrade u Zagrebu koje su izgrađene 60-ih godina I koje su nakon obnove i ugradnje razdjelnika pokazale uštedu energije od tridesetak posto naspram zgrada koje nisu prošle obnovu.

Naglasio je kako su 24 studije u 14 zemalja pokazale prosjek od 20% uštede. Neke od zemalja gdje je stručna studija provedena su: Njemačka, Finska, Danska, Švedska, Norveška, Austrija.

Mario Klarić se naposljetku nadovezao na sva prethodna izlaganja ističući važnost digitalizacije i stvaranja baze podataka čijom analizom ne dolazi samo do poboljšanja poslovanja nego i do veće sigurnosti. U tu je svrhu predstavio EOS sustav (External Object Supervision), digitalnu bazu podataka čija analiza ukazuje na eventualne opasnosti i tako povećava sigurnost objekata.

Upitani za njihovo poimanje pojma “smart” i potencijala Hrvatske u tom polju, Colombo odlučno naglašava: “skupljanje podataka je ključno za naše živote, uskoro ćemo biti u mogućnosti pratiti sve iz jedinstvene baze ili sustava”.

- Svjedočimo eksponencijalnom porastu generiranja podataka koji se mogu iskoristiti na najbolji mogući način... samo u Zagrebu postoji 120.000 rasvjetnih tijela koja umrežena mogu činiti izvrsne baze podatka, napomenuo je Klarić.

Što se tiče potencijala Hrvatske, obojica smatraju da se ima na čemu raditi i da u Hrvatskoj postoji visoka razina tehničke kulture i kompetencija.

Međutim važno je zapitati se može li društvo pratiti uznapredovali razvoj tehnologije.

- Inženjer u meni raduje se što je tehnologija otišla naprijed, ali humanist u meni pita se razvijaju li se ljudi u skladu s tim, ustanovila je Sanja Šimić.