Christoph von der Malsburg: Zastrašujuća je perspektiva da će neki elektronički organizmi jednog dana biti pametniji od nas ljudi!

Autor:

  • Karla Juničić

16.10.2019.

CC

Christoph von der Malsburg,  fizičar i neurobiolog te jedan od pionira AI-a s Instituta za napredne studije u Frankfurtu

'Ako uspijemo postići višu i intuitivniju razinu učenja, umjetna inteligencija će biti sljedeći kvantni skok digitalizacije i moći će pomoći da kvalitetnije, učinkovitije i brže obavljamo niz aktivnosti, što će kreirati veliku ekonomsku vrijednost', smatra Christoph von der Malsburg,  fizičar i neurobiolog te jedan od pionira AI-a.

Umjetna inteligencija (AI) i njen razvoj sve češće otvara brojna etička, moralna, pravna pitanja, a u krajnosti i ona egzistencijalna. No, umjetna inteligencija ne bi se počela razvijati da nije bilo ljudi i da se na ljudskim osnovama nije krenulo učiti računala. 'Umjetna inteligencija u potpunosti ovisi o prethodnoj ljudskoj misli', smatra Von der Malsburg.

Von der Malsburg, profesor s frankfurtskog Instituta za napredne studije je započeo svoju karijeru na neuroznanosti koja je ubrzo prerasla u primjenu aspekata ljudskog mozga na kompjuterske sustave, nešto što danas nazivamo umjetne neuralne mreže. Znanstvenici danas razlikuju dva oblika neuralnog koda: bitovi i neuroni  u artificijelnoj neuralnoj mreži. Njegovi istraživački interesi bili su usmjereni na procese organizacije u mozgu s naglaskom na strukturu i funkciju vizualnog sustava zbog čega se smatra i jednim od pionira razvoja tehnologije za prepoznavanja lica koja se danas sve češće koristi u robotskim sustavima ili sustavima nadzora.

Osnovao je dvije uspješne tvrtke na temelju svojih teorija i dobitnik je mnogih domaćih i međunarodnih nagrada. No, kako bi približio svoje široko i tehno-biološko znanje o umjetnoj inteligenciji von der Malsburg je vrlo jednostavan i praktičan. Saznajte neke od njegovih ideja u intervjuu za Euractiv.

1. Možete li objasniti kako sadašnja AI tehnologija ovisi o prethodnoj ljudskoj misli, misli bilo u obliku algoritama napisanih od strane ljudi ili u obliku rješenja koje je napravio čovjek?

Postoje dva pristupa u umjetnoj inteligenciji. Klasični AI obično se temelji na algoritmima koji implementiraju funkcionalne ideje koje su osmislili ljudski programeri. Pa bi se moglo reći da je inteligencija u glavi programera, a ne u računalu.

Neuralni AI, npr. u obliku dubokog učenja, obučava se ogromnim količinama uzoraka podataka, na primjer, milijunima fotografija, od kojih su svaku ljudi označili s prikazanim vrstama predmeta. Sustav učenja replicira da se pri tome samo oslanja na statistiku tih skupova uzoraka.

U oba slučaja sav je uvid i inteligencija zaista izvan sustava, koji sam po sebi ništa ne razumije, samo slijedi upute date u programu ili statistiku primjera.

2. Kako povezujete neuroznanost i AI?

AI pokušava učiniti ono što mozak radi. Stoga se čini prirodnim da se kroz neuroznanost iz mozga nauči bitna načela na kojima počiva inteligencija. Pritom je važno razlikovati ono što je u živčanom sustavu ključno za određenu funkciju od onoga što bi trebalo ostaviti iza sebe.

3. Kako biološke značajke ljudi utječu na razvoj AI?

Dopustite mi da dam primjer. Djeca u roku od dvije ili tri godine nauče razumjeti svoju okolinu, djelovati u njoj, govoriti i naučiti nove riječi ili stvari ili radnje iz vrlo malo primjera. Sve to dijete uzima iz iznenađujuće malo genetskih ili okolišnih podataka. Ovo opažanje, uzeto kao jedno od bioloških obilježja o kojem govorite, imat će vrlo snažan utjecaj na daljnji razvoj AI.

AI2FUTURE

Christoph von der Malsburg, fizičar i neurobiolog te jedan od pionira AI-a s Instituta za napredne studije u Frankfurtu

4. Koji su sve aspekti u kojima će AI poboljšati naš svakodnevni život?

Jedan važan aspekt AI za poboljšanje našeg svakodnevnog života je ili će biti uklanjanje napornih, dugotrajnih aktivnosti. Dobar primjer su navigacijski sustavi koji nam pomažu u navigaciji i obilasku bez reference na karte, raspored vlakova, traženje okolo itd.

5. Kako postići bolje povjerenje kod ljudi i AI, posebno uzimajući u obzir kršenje privatnosti za koje se optužuje u vezi s korištenjem nekih tehnologija kao prepoznavanjem lica?

AI je također otvoren prema svim vrstama neugodnih ili čak zlih aplikacija, primjerice kršenju naše privatnosti. Jedino sredstvo protiv toga su pravila i propisi koje moraju uspostaviti naše vlade.

6. Bili smo svjedoci nekih izuma kao "robot svećenik" ili "robot tv voditelj". Hoće li AI i stroj ikada moći zamijeniti ljudsku misao? Koja je granica svijesti u AI razvijenom stroju?

Da bi strojevi bili istinski inteligentni, morat će imati određenu razinu svijesti: sposobnost da koordiniraju sva svoja osjetila, memoriju, namjere, prikaz trenutne situacije i njihovih pokretača. Stoga će morati imati misao i svijest. Ali po tome će se detaljno i bitno razlikovati od nas ljudi.

7. Koji će biti najveći društveni utjecaj AI?

U kratkom roku, uz današnju tehnologiju, učinak AI-a će biti da ćemo mnoge vrste aktivnosti koje smo mi kao pojedinci, kao tvrtke ili uprave u prošlosti radili, obavljati brže i učinkovitije. To će biti od velike ekonomske vrijednosti. I bit će novih aktivnosti o kojima u prošlosti nismo ni razmišljali.

Međutim, kad dugoročno strojevi postanu inteligentni, oduzet će nam mnoge vrste aktivnosti koje čine naš život. To doživljavam kao veliki problem.

8. Prošli smo kroz nekoliko industrijskih i tehnoloških revolucija, ali čini se da nismo dovoljno svjesni utjecaja koji imaju AI, IoT sustavi i strojno učenje? Hoće li to stvoriti novu razliku između onih koji će se bolje prilagoditi novoj revoluciji i povećati profit od nje, i onih koji će opet biti izuzeti iz revolucije?

Strahujem da će doista mnoge uobičajene i rutinske vrste aktivnosti, koje sada obavljaju ljudi kako bi zaradili kruh, biti zamijenjene automatskim sustavima. To je činjenica već desetljećima i uvijek su ga nadoknađivale nove mogućnosti i zaposlenja. Ovih dana vodi se velika rasprava hoće li to biti istina i u budućnosti. Sad je garancija da hoće.

9. Kakav je vaš komentar na "singularnost": trenutak u kojem ljudska bića više nisu najinteligentnija bića na zemlji?

Mislim da je zastrašujuća perspektiva da će neki elektronički organizmi jednog dana biti pametniji od nas ljudi!

10. Može li AI predstavljati prijetnju čovječanstvu? U kojoj mjeri?

Kao što znate, postoji mnogo filmova i knjiga koji oslikavaju distopijsku budućnost u kojoj su AI organizmi egzistencijalna prijetnja čovječanstvu. Morat ćemo biti vrlo pametni kako bi osigurali da će elektronski organizmi dijeliti našu tradiciju razmišljanja u pogledu etike. Ili ćemo čak morati razviti novi etički sustav vrijednosti koji nadilazi uske ljudske interese, usmjeren prema dugoročnom upravljanju životom na Zemlji. Nadam se, naravno, sustav vrijednosti koji će uključivati ljude kao cijenjeni dio njih.