Digitalni divovi su još jednom spašeni, EU nije postigla dogovor o digitalnom porezu

Autor:

  • Karla Juničić

13.03.2019.

An activist wearing a mask depicting Facebook's CEO Mark Zuckerberg demonstrates during the European Union finance ministers meeting, outside the EU headquarters in Brussels, Belgium, December 4, 2018. REUTERS/Yves Herman - RC1C0A5807C0
Yves Herman / REUTERS

Aktivist prosvjeduje za uvođenje poreza na digitalne tvrtke s maskom Marka Zuckerberga

Dogovor o zajedničkom digitalnom porezu unutar Europske unije još je jednom doživio neuspjeh te je pomaknut s dnevnog reda na sastanku Europskog vijeća.

Europa koja se trudila postati globalni predvodnik u donošenju pravila za oporezivanje digitalnih tehnoloških giganata poput Facebooka, Googlea i Amazona nije uspjela postići jednoglasnost svih zemalja članica koja je potrebna za uvođenje poreza.

- To je razočaravajuće da se u Europi ne može postići jednaka baza u tom području – rekao je nezadovoljan odlukom austrijski ministar financija Hartwig Löger.

Građani EU i zemlje članice smatraju da tehnološki divovi, koji imaju podružnice u mnogim državama Europske unije, ne sudjeluju podjednako u plaćanju svog djela poreza posebice jer plaćaju manje od onoga što bi trebali s obzirom na svoju veliku tržišnu vrijednost.

Ubrzani rast digitalnih kompanija razotkrio je ključni problem međunarodnih poreznih pravila jer velike kompanije mogu knjižiti svoje profite u zemljama s najnižim porezima bez obzira na to gdje je njihovo sjedište. Iz tih razloga kompanije su odabrale zemlje s najnižim poreznim obvezama za svoje podružnice.

Irski ministar financija Paschal Donohoe je upozorio tijekom rasprave u Vijeću da nemogućnost uvođenja digitalnog poreza u EU može imati 'značajne posljedice' za druge dijelove naših gospodarstava, s obzirom na to da više nemamo sektor digitalne ekonomije,već je cjelokupno gospodarstvo postalo digitalizirano.

Zemlje koje su blokirale konsenzus za uspostavu digitalnog poreza u Europi su Irska, Danska, Švedska i Finska koje su ujedno jedne od najvećih proizvođača digitalnih usluga i mjesta koja imaju povoljne zakone za situiranje podružnica tehnoloških tvrtki unutar njihovog teritorija. One su odbile čak i blažu verziju poreza koje su predložile  Francuska i Njemačka u prosincu, koji je uključivao poreze od tri posto samo na online oglašavanje. Njihov prijedlog nije bio u skladu s Komisijom koja je zahtijevala i naknadu za posredničke usluge (socijalne platforme i e-trgovinu) ili podatke.

Protivljenje tih zemalja izazvalo je velike kritike i razočaranja ministara financija okupljenih na sastanku. Zemlje koje su najviše poduprle poziv bile su one u kojima se digitalni proizvodi i usluge troše najviše poput Nizozemske i Njemačke, ali i one koje najviše štite svoje nacionalne porezne sustave kao Austrija i Luksemburg.

- To je propuštena prilika da se potvrdi naša europska politička snaga…. naše vrijednosti poštenja i pravde - rekao je veliki pobornik prijedloga, francuski ministar Bruno Le Maire.

Pierre Moscovici, europski povjerenik za gospodarska i financijska pitanja, također nezadovoljan odlukom rekao je da je Europa izgubila priliku da pošalje snažan signal međunarodnoj zajednici.

Nacionalni ili globalni porez?

Sad preostaje je čekati postizanje šireg međunarodnog dogovora oko digitalnog poreza u okviru Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD). Članovi Vijeća se nadaju da će pariška organizacija doći do nacrta poreza kasnije ove godine.

- Trenutno radimo na postavljanju nacrta u krugu G7, G20 i OECD-a kako bismo osigurali porez za digitalnu ekonomiju i globalni minimalni porez, jer očekujemo kraj godine s uspjehom – rekao je njemački ministar financija Olaf Scholz dodavši da se nada da će do ljeta 2020. u OECD-u postići dogovor.

Rumunjski ministar financija Eugen Orlando Teodorovici je izjavio da u 'slučaju da do kraja 2020. godine ne bude dogovora na razini OECD-a, Vijeće Europske unije bi moglo ponovno otvoriti raspravu na europskoj razini'.

Prošlog tjedna Bruno Le Maire je donio prijedlog za uvođenje digitalnog poreza u Francuskoj jer 'države članice nisu uspjele postići konsenzus'. Le Maire je tim povodom dao izjavu koja podupire stajalište većine ministara na današnjem sastanku da 'digitalni divovi koriste naše osobne podatke, ostvaruju profite od tih podataka', ali ne plaćaju pristojan iznos poreza.

Također, Ujedinjena Kraljevina, Italija i Španjolska promiču planove o uvođenju takvih poreza na nacionalnoj razini. Postoje i zemlje izvan Europske unije koje također pripremaju planove za oporezivanje tehnoloških giganata poput Australije i Novog Zelanda, budući da konsenzus još nije postignut na međunarodnoj razini s ubrzanim rastom digitalnih kompanija.

Trgovinski rat?

Uvođenje digitalnog poreza na većinski američke kompanije iz Silicijske doline prijeti nesporazumima i sukobima trgovini između Europske unije i SAD-a. SAD je zaprijetio tužbom Svjetskoj trgovinskoj organizaciji (WTO) kritizirajući europsku digitalne poreze na multinacionalne američke korporacije kao 'izrazito diskriminatorne'.

Uvođenje digitalnih poreza samo na američke kompanije moglo bi rezultirati time da će i njemački proizvođač automobila morati platiti svoje poreze u državama gdje će prodavati svoja vozila a ne tamo gdje ih proizvodi.

Chip Harter, vodeći dužnosnik američkog ministarstva u čijoj su nadležnosti međunarodni porezi poručio je da su unilateralni porezi u startu loše postavljeni i da je bolje provesti širu reformu međunarodnih poreza pri OECD.

- Izazovi s kojima se suočava međunarodni porezni sustav uvelike nadilazi pitanja oporezivanja društvenih medija i pretraživača – rekao je Harter novinarima u Parizu prije razgovora u OECD-u dodavši da se SAD protivi svim prijedlozima oporezivanja digitalnih kompanija bez obzira dolaze li iz Francuske ili Ujedinjene Kraljevine.

O globalnoj reformi međunarodnih poreznih pravila govori se već godinama, no napredak je spor uslijed vrlo različitih nacionalnih interesa. Novi iskorak u tom smjeru učinjen je u OECD-u nakon što je u siječnju gotovo 127 zemalja i teritorija u svijetu postiglo dogovor da bi se svaka izmjena globalnih poreznih pravila trebala pozabaviti nekim od najsloženijih pitanja, poput formule podjele prihoda među zemljama od oporezivanja digitalnih kompanija.

Zdravko Marić, hrvatski ministar financija, koji je sudjelovao na sastanku Vijeća, rekao je da se Hrvatska zauzima za globalni pristup tom problemu.

- Mi smo za to da se takav porez uvede na globalnoj razini. Također smo više za sustavni pristup tako da gledamo cjelokupnu poreznu bazu kao i potencijalnu poreznu bazu - rekao je Marić.

Inačica na drugom jeziku / Alternate language version