Gdje je zapeo razvoj umjetne inteligencije u Hrvatskoj?

Autor:

  • Karla Juničić

22.02.2019.

Information technology services company ATOS CEO Thierry Breton (2ndL) and Christophe de Maistre, Chief Executive Officer of Siemens France (R) speak with German Chancellor Angela Merkel (2ndR), French President Francois Hollande (C) and European Commission President Jean-Claude Juncker (L) as they attend a workshop on new technologies during a Franco-German digital summit at the Elysee Palace in Paris, France. REUTERS/Philippe Wojazer - PM1EBAR1F9A01
Philippe Wojazer / REUTERS

Ilustracija: Europski lideri na tehnološkom summitu u Elizejskoj palači u Parizu u studenom 2015. godine

'Poput električne energije u prošlosti, umjetna inteligencija mijenja svijet' – izjavila je Marija Gabriel, povjerenica Europske komisije za digitalnu ekonomiju tijekom sastanka u Bruxellesu ovoga prosinca. No, jednako tako, poput električne energije u prošlosti, nisu sve zemlje podjednako osvijetljene.

Umjetna inteligencija postala je ključna strateška točka i pokretač ekonomskog razvoja u Europskoj uniji, no činjenica je da sve zemlje ne sudjeluju jednako u digitalnoj transformaciji dok je istovremeno međunarodna konkurencija prilično žestoka, a izvori umjetne inteligencije raspršeni su diljem Europe.

Europska komisija u svom priopćenju naglašava europski pristup umjetnoj inteligenciji koji je baziran na tri stupa:

• Povezivanje i jačanje istraživačkih centara za umjetnu inteligenciju diljem Europe

• Podržavanje razvoja platforme AI – on demand koja će omogućiti pristup relevantnim izvorima umjetne inteligencije u Europskoj uniji za sve korisnike

• Podrška razvoju umjetne inteligencije u ključnim sektorima

Bruxelles je napravio još jedan korak naprijed ovog tjedna usvajanjem zaključka o koordiniranom planu razvoja i uporabe umjetne inteligencije u Europi. Na sastanku Vijeća za konkurentnost (COMPET) je naglašena ključna uloga poticanja razvoja i uporabe umjetne inteligencije u Europi povećanjem ulaganja, jačanjem izvrsnosti u tehnologijama i primjenama umjetne inteligencije te jačanjem suradnje na polju istraživanja i inovacija između industrije i akademske zajednice u ovom području.

Zaključak se nadovezuje na sjednicu 7. prosinca 2018., kada je Europska komisija izradila plan i navela ambiciju da do kraja 2020. godine u tu svrhu izdvoji najmanje 20 milijardi eura privatnih i javnih sredstava kako bi se potaknulo jedinstveno tržište umjetne inteligencije 'Made in Europe'.

Komisija je već napomenula visoku svotu koja će se izdvojiti za razvoj i poticanje konkurentnosti u travnju kada je priopćila da će povećati svoja ulaganja na 1,5 milijardi eura za razdoblje 2018.-2020. u okviru programa za istraživanje i inovacije Horizon 2020. godine.

EC

Pregled prijedloga Europske komisije iz izvješća o razvoju umjetne inteligencije

 

Pred sve većom konkurencijom SAD-a i Kine, Europa je pod sve većim pritiskom u utrci stvaranja brenda umjetne inteligencije 'Made in Europe'.

Cilj Komisije bit će udružiti tvrtke i istraživačke organizacije kako bi razvila zajednički strateški istraživački program za umjetnu inteligenciju, definirajući prioritete u skladu s potrebama tržišta. Iz tih razloga, Komisija je napomenula bit će bitno do sredine 2019. razviti nacionalne strategije za razvoj umjetne inteligencije nadovezujući se na rad na europskoj razini.

Hrvatska strategija?

Nacionalne strategije za koordinirani razvoj trebale bi odrediti razine ulaganja i mjere provedbe. Do danas je pet država članica već usvojilo nacionalnu strategiju za razvoj umjetne inteligencije s namjenskim proračunom, a među njima su: Francuska, Finska, Švedska, Ujedinjena Kraljevina i Njemačka.

Njemačka je krajem studenog usvojila službenu strategiju za razvoj umjetne inteligencije, a planira u razvoj novih tehnologija do 2025. godine uložiti najmanje tri milijarde eura državnog novca. Njemačka već posjeduje kompanije koje doprinose razvoju automobila 'bez vozača' ili industrijskih robota te ima najveći institut za proučavanje umjetne inteligencije u svijetu, Deutsches Forschungszentrum für Künstliche Intelligenz.

German Chancellor Angela Merkel and Economy Minister Peter Altmaier attend the government's Digital Summit to unveil the government's artificial intelligence strategy at the fairground in Nuremberg, Germany, December 4, 2018. REUTERS/Kai Pfaffenbach - RC1812E8F4E0
Kai Pfaffenbach / REUTERS

Njemačka kancelarka Angela Merkel i ministar ekonomije Peter Altmaier na Digitalnom summitu u Nurembergu u Njemačkoj, prilikom predstavljanja nacionalne strategije za razvoj umjetne inteligencije

Francuska je krenula u tom smjeru pa je najavila ulaganje od 1,5 milijardi eura u taj sektor. Francuski predsjednik Emmanuel Macron je tom prilikom izjavio da je umjetna inteligencija 'tehnološka, ekonomska, socijalna i etička' te se događa 'upravo sada, a ne za 50 godina'.

Ujedinjena Kraljevina unatoč onome što ju iščekuje 2019. godine je u travnju najavila ulaganje od 1.9 milijardu funti za poticanje razvoja umjetne inteligencije u akademskom i industrijskom sektoru. Vrijedne tvrtke su pokrenute s ciljem razvoja umjetne inteligencije među kojima je najpoznatija Deep Mind koju je Google otkupio 2014. godine.

Neke zemlje poput Danske, Luksemburga, Nizozemske, Irske i Norveške uključuju aktivnosti povezane s umjetnom inteligencijom u širu politiku digitalizacije.

Austrija, Belgija, Češka, Danska, Estonija, Njemačka, Italija, Latvija, Poljska, Portugal, Slovenija, Slovačka i Španjolska su u procesu razvoja svojih nacionalnih politika. No uvijek se zapitamo gdje je Hrvatska u utrci za četvrtu industrijsku revoluciju?

French President Emmanuel Macron looks through a microscope during a visit concerning the artificial intelligence with researchers at the Institut Curie Hospital in Paris, France, March 29, 2018. REUTERS/Benoit Tessier/Pool - RC1D24BC6980
Benoit Tessier / REUTERS

Emmanuel Macron tijekom posjeta Institutu Curie u Parizu koji se bavi proučavanjem umjetne inteligencije

Ministar gospodarstva, poduzetništva i obrta Darko Horvat je također sudjelovao ovog tjedna na sastanku COMPET-a u Bruxellesu. Ministar je tom prilikom predstavio dva ključna dokumenta Republike Hrvatske u tom području – Strateško planski dokument za uvođenje umjetne inteligencije i Strateško planski dokument za digitalnu transformaciju hrvatskoga gospodarstva, koji će biti podloga za korištenje sredstava u predstojećoj financijskoj perspektivi 2021.-2027. godine, navodi se u izvješću ministarstva.

Iz ureda za odnose javnošću Ministarstva gospodarstva poručili su da je nacionalni plan umjetne inteligencije i dalje u izradi te se očekuje da će biti dovršen do kraja 2019. čime će se prekoračiti prvotni okvir koji je zacrtala Europska unija.

Usporeni razvoj

Prema velikom istraživanju savjetničke tvrtke Mc Kinsey o porastu digitalizacije u zemljama istočne i središnje Europe, digitalna ekonomija bi mogla postati novi pokretač ekonomskog razvoja i doprinijeti BDP-u za 8.3 milijarde eura do 2025. godine.

Studija navodi da je digitalna ekonomija i dalje nedovoljno prisutna u Hrvatskoj i čini samo pet posto BDP-a što je jednako 2,4 milijardi eura. Većina hrvatskih sektora ima značajne nedostatke u digitalizaciji koje je potrebno zatvoriti kako bi se oslobodio potpuni potencijal digitalizacije. To uvelike proizlazi iz nedostatka istreniranosti, sredstava i strukturalne podrške.

- Već sad zovemo upomoć jer u puno toga jako kasnimo i vlak prolazi mimo nas. Umjetna inteligencija zapravo su kockice velikog mozaika i kada bismo usporedili što rade Estonci, a što mi, jasno je da je kod njih sve zaokruženo i integrirano, a nama to nedostaje-  izjavio je ministar Horvat prilikom najave otvaranja prvog centra za razvoj umjetne inteligencije u Hrvatskoj u studenom.

Hrvatska je zakasnila s potpisivanjem travanjske Deklaracije o suradnji u razvoju umjetne inteligencije. Deklaracijom su se zemlje članice dogovorile da zajednički surađuju na najbitnijim problemima koje zahtjeva umjetna inteligencija.

Ministarstvo gopsodarstva, poduzetništva i obrta

Europska povjerenica za industriju Elizabeta Bienkowska i hrvatski ministar gospodarstva Darko Horvat prilikom sastanka COMPET-a u Bruxellesu

Prilikom potpisivanja Andrus Ansip, potpredsjednik Komisije i povjerenik za jedinstveno digitalno tržište izjavio je da 'u Europi svaka uspješna strategija koja se bavi umjernom inteligencijom mora biti prekogranična'.

I dok se u travnju Hrvatska podijelila zbog Istanbulske konvencija, činjenica da se nije potpisala Deklaraciju o umjetnoj inteligenciji je prošla gotovo neopaženo. Cipar, Grčka i Rumunjska bile su države koje su zakasnile s potpisivanjem mjesec dana ali Hrvatska ju je potpisala posljednja: u srpnju 2018.

Horvat je prilikom potpisivanja deklaracije obećao otvaranje deset centara za stjecanje e-znanja i izrazio suglasnost za suradnju Hrvatske u poticanju europskih tehnologija i industrijskih kapaciteta.

Istovremeno, prema istraživanjima, broj diplomiranih stručnjaka u ICT-u prednjači s obzirom na neke države koje predstavljaju digitalne predvodnike poput Belgije, Danske i Estonije. Hrvatski znanstvenici i startupovi postiži dobre rezultate i napredak. Istraživanje kojeg su zajedno proveli kineska tehnološka kompanija Huawei i Zagrebački inovacijski centar (ZICER) u kolovozu je pokazalo da čak 84 posto domaćih startupova smatra da će u iduće tri godine raditi projekte temeljene na tehnologiji umjetne inteligencije, dok ih 53 posto navodi da su već sada uključeni u slične projekte.

No čini se da ono što nedostaje je dobra povezanost tehnološkog sektora s institucijama na državnoj razini i ulaganjima velikih tvrtki.Prilikom regionalne konferencije o održivom razvoju u listopadu Davor Majetić, glavni direktor HUP-a, naglasio je da već sada postoji nedostatak radne snage na području visoko tehnoloških poslova kao što su umjetna inteligencija.

- To je pitanje i za zakonodavnu vlast koja mora fleksibilizirati ove nove oblike i načine rada – izjavio je Majetić ističući da nove tehnologije mijenjaju načine na koje radimo te da mladi talenti žele biti nezavisni.

Ne moraš biti 'techie'

Brojni su strahovi koji se vežu za umjetnu inteligenciju: Što će se dogoditi s tržištem rada? Kako modernizirati sustav obrazovanja i obuke za nova zanimanja? Kako osigurati da ljudi ostanu u središtu razvoja i odlučivanja o umjetnoj inteligenciji?

Luka Novosel, pomoćnik ministra rada Marka Pavića je za Euractiv.hr izjavio da 'će to biti izazov budućnosti i utjecati na mnoga radna mjesta'. Iz tih razloga je u prosincu pokrenuta Nacionalna koalicija za digitalne vještine i radna mjesta u suradnji s HUP-om čiji će cilj biti suradnja gospodarstva, obrazovnih ustanova i države na poticanju mladih na razvijanje digitalnih vještina.

- Mijenjat će se tržište rada, mnoga radna mjesta će nestati, ali nova će se stvoriti. Treba pripremiti ljude za tu transformaciju – izjavio je Novosel.

Činjenica je da umjetna inteligencija može značajno doprinijeti poboljšanju života ljudi i donesti velike beneficije našem društvu i ekonomiji kroz bolje zdravstveno, efikasniju javnu administraciju, sigurnije putovanje, i kompetitivniju industriju i održivo gospodarstvo.

Hrvatski BDP per capita je još uvijek ispod drugim EU gospodarstvima  uzrokovan lošom produktivnosti i manjkom investicija. Kako tradicionalni motori rasta blijede, vrijeme je da se digitalna ekonomija prepozna kao novi pokretač rasta.

Tijekom hrvatskog predsjedanja Europskom unijom bitan naglasak će se staviti na prekvalifikaciju ljudi koji rade u industrijama koje će najviše biti pogođena umjetnom inteligencijom, izjavio je Novosel.

Uoči isteka mandata predsjednika komisije Jean-Claudea Junckera prisjećam se njegove izjave iz 2014. godine. Političar je to koji je izjavio da 'nema ni vlastiti mobitel', ali prilikom političke kampanje je obećao da će udahnuti život u Europi za tehnološku ekonomiju i digitalnu budućnost. U svojem promotivnom video kaže:

- Ne moraš biti 'techie', da bi vjerovao u tehnologiju.