Pretplatite se na newsletter portala Euractiv.hr i prvi saznajte novosti iz Europske unije.
Sastavljanje ovog dokumenta potaknula je odluka Europske komisije od 6.veljače prema kojoj se Komisija usprotivila francusko-njemačkoj inicijativi i zabranila tvrtki Siemens akviziciju Alstoma što bi omogućilo stvaranje željezničkog diva konkurentnog onom Kineskom.
Margarethe Vestager , europska povjerenica za tržišno natjecanje je potvrdila da je 'otvoren tržišno natjecanje aktivni 'strateški odabir' koji je Europa zajednički odlučila.
- No politika oko tržišnog natjecanja samo je mali dio velike slagalice - navodi se u izvješću.
Transportno natjecanje Europski željeznički sektor je godinama dio pregovora u Europskoj uniji jer predstavlja niz odvojenih nacionalnih sistema i mreža, a konstrukcija paneuropske željeznice je izazovni i skupi zadatak. Ulaganja u europski željeznički sektor trenutno iznose 16 bilijuna eura koji su uloženi u 253 željeznička projekta.
Istovremeno željeznički transport je jedno od 10 prioriteta Pekinške vlade unutar industrijske strategije 'Made in China 2025' - desetogodišnjeg plana inovativne transformacije gospodarstva. Kinesko željezničko poduzeće CRRC je samo u 2015 primilo 240 milijuna eura potpora u razvoj i istraživanje. Kina će sama sagraditi svoju željeznicu, a istovremeno će financirati veliki broj željezničkih projekata u inozemstvu pod svojom inicijativom Belt and Road u središnjoj i istočnoj Europi.
U tom kontekstu spajanje Siemensa i Alstoma ne bi europskim tvrtkama omogućilo konkurenciju s kineskim tvrtkama na njihovom tržištu zbog njihove visoke razine subvencioniranosti, kao ni na drugim regionalnim tržitima niti u projektu spajanja 'rascjepkane mreže željeznica'.
Prikaz tržišnog udjela električnih automobila
Prespora digitalizacija Najveće zabrinutosti potječu iz činjenice da Europa nije dovoljno pripremljena na digitalizaciju pred konkurencijom istoka i velikih svjetskih kompanija. Unatoč tome što je Europa bila dugogodišnji predvodnik u proizvodnji automobila, europskom automobilskom industrijom sve više dominiraju strane tvrtke autonomnih automobila poput američke tvrtke Waymo. Zahvaljujući proizvodnji najuspješnijih električnih baterija Kina je postala dominanta na svjetskom tržištu električnih automobila postigla 56 posto sveukupne prodaje.
Izvješće navodi da je najveći problem Europe njena spora prilagodba na digitalizaciju i nedostatak ulaganja u sektor. Krajem 2017. godine je samo 24 posto poduzeća usvojilo analitiku velikih podataka, 16 posto njih je integriralo robotsko i automatizirano poslovanje, a samo njih 5 posto je uvelo rad s umjetnom inteligencijom i 3D printom. Istovremeno EU se suočava s nedostatkom tehnoloških obrazovanih profesionalaca jer je 2017. godine samo 43 posto stanovnika imalo dostatna znanja u digitalnim vještinama.
Prikaz tržišnog udjela europskih tvrtki u odnosu na američke i azijske
Europa ima veliki broj inovativnih tehnoloških poduzeća, no ona su često srednje veličine. Najbitnije je da Europa nema svoje jedinstveno tržište u 21. stoljeću. Europska digitalna ekonomija neće se nikada moći usporediti s SAD om i Kinom ako nastavi ovisiti od 27 različitih tržišta.
Zbog nedostatka integriranog tržišta kapitala uspješni startupovi ne mogu pristupiti dovoljnim sredstvima za proširenje i imaju manju vjerojatnost za izlazak na europska tržišta. Primjerice, Spotify se morao obratiti stranim ulagačima zbog nedovoljno europskih ulaganja koja su im bila potrebna da bi postali globalno konkurentni.
Mjere za budućnost Postoji velika zabrinutost unutar Komisije da strana tržišta ne igraju prema jednakim pravilima Europske unije. Kineski recept za uspjeh na stranom tržištu uključuje jeftine državne kredite i porezne olakšice koje omogućuju lokalnim tvrtkama pobijediti konkurente. Država uvelike ulaže i subvencionira kineske tvrtke, a kineske investicije u Europi su se posljednjih godina multiplicirale. Primjerice, 2015. godine, prema izvješću Komisije, kineska vlada je s 1.4 milijarde eura pomogla otkupiti talijansku tvrtku za proizvodnju guma Pirelli.
Izvješće navodi niz mjera koje bi trebale biti europski cilj da kompanije postignu veći tržišni razmjer i tehnološko vodstvo na svjetskoj razini kroz unaprjeđenje alata među kojima su;
1. Davanje značaja Svjetskoj trgovinskoj organizaciji (WTO) - Europa treba unaprijediti svoje alate kako bi se bolje nosila s promjenjivim globalnim okolnostima u skladu s njenim multilateralnim okvirom.
2. Stvaranje obrambenog alata - poput alata za obranu europskog tržišta od opasnih uvoznika, nadzora stranih ulaganja, zaštite tehnologija i poduzeća od kibernetičkih napada.
3. Jačanje uzajamnog pristupa tržištu – EU se mora fokusirati na uklanjanje barijera za neka prekomorska tržišta
4. Stvaranje jedinstvenog tržišta – ujedinjene fragmentiranog tržišta kako bi sve države zajedno poticale Europsku uniju u razvoju digitalne tehnologije
5. Financiranje inovacija - Europa mora biti spreman ulagati u područja digitalne industrije i budućnosti, podržati inovacije, uključiti različite razvojne fondove, osigurati zaštitu i širenje znanja.
6. Stvaranje europskog brenda – europski igrači su već stekli povjerenje, no moraju osvojiti šire tržište.
Iako se Europa može pohvaliti s najvećim javno financiranim istraživačkim programom u svijetu, Obzor 2020, samo je oko 1 milijun tih sredstava namijenjeno znanju i prijenosu tehnologije.
Uoči rasprave o inovacijama, Komisija je poduzela odlučne mjere za stvaranje Europskog inovacijskog vijeća , prema izvješću Europske komisije. Projekt čiji je cilj zatvaranje inovacijskog jaza u Europi je trenutno u pilot fazi i konačno će zaživjeti 2021. godine. U njega je uloženo 2.2 milijarde eura za period od 2019 do 2020., no Europska komisija je obećala da će to produbiti na 10 milijardi eura u sljedećem proračunskom ciklusu.
Europski prvaci U svijetu u kojem vladaju nemiri i stalne promjene, stvaranje europskih prvaka spajanjem velikih tvrtki postiglo bi veću konkurentnost na tržištu. Primjerice, Švedske tvrtke Ericsson, Telia i Volvo CE su se nedavno udružile kako bi proširile svoje područje djelovanja na 5G tehnologije. Na istoj je razini Peugeotovo preuzimanje Opela.
Tijekom posljednjih deset godina (2009-2019) Europska komisija je dozvolila oko 3.000 spajanja i blokirala ih je samo devet.
Izvješće navodi da bi poticanjem interdisciplinarne suradnje koja razbija granice u sektorima Europa mogla pomoći svojim kompanijama izgraditi sistematsku prisutnost i proizvesti veći set proizvoda i usluga.
- Jedino ćemo uspjeti ako budemo sposobni obraniti svoje tehnologije, kompanije i tržišta – navodi francusko njemački manifest za europsku industrijsku politiku za 21 stoljeće objavljen 19. veljače.
.jpg)
