Najveću korist od GDPR-a neočekivano ubire Google

Autor:

  • Filip Pavić

11.10.2018.

General Regulation Protection Data Gdpr Security
Maxpixel CC0

Ilustracija

Europska uredba GDPR, plemenita ideja za zaštitu osobnih podataka malog čovjeka, zapravo privilegira velike igrače, poput Facebooka i Googlea. Prema novom istraživanju web stranice Whotracks.me, naši su podaci danas sigurniji, ali GDPR je neočekivano ugrozio tržišno natjecanje.

Nakon više od četiri mjeseca otkako je GDPR, europska Uredba o zaštiti osobnih podataka, krenula s primjenom, osim početne histerije, ništa se puno nije promijenilo. Naizgled, barem. Prema podacima našeg Instituta za zaštitu osobnih podataka, jedva trećina europskih tvrtki je posve prilagođena, a u Hrvatskoj i manje od 10 posto. Međutim, prava se GDPR bitka vodi na europskom digitalnom frontu, kažu na Whotracks.me. Praćenje stranica, kolačići i online oglašavanje, digitalno tržište čija se vrijednost procjenjuje na 270 milijardi dolara, a u iduće dvije godine trebalo bi narasti za još 20 posto, pretrpjelo je udarac.

Prema podacima Whotracks.me, koji su pratili odnosno snaga u online oglašavanju od travnja do srpnja ove godine, doseg (reach) manjih oglašivača, odnosno broj ljudi izloženih njihovim reklamama, smanjio se za čak 31 posto, doseg Facebookovih oglasa, pak, pretrpio je pad od 7 posto, dok se Googleov doseg čak povećao za 1 posto. Zbrka i nesigurnost oko početka primjene GDPR-a, čini se, natjerala je vlasnike stranica da uklone manje oglašivače sa svojih stranica koji se nisu brzo prilagodili, a Google je uspješno iskoristio tu situaciju i učvrstio svoju poziciju na tržištu.

- Bilo je za očekivati. Pogledate li samo GDPR-u prilagođene dokumente i pravilnike velikih banaka i telekoma može se vidjeti da je u to “upucano” dosta novaca – prokomentirao je Igor Strmečki iz domaćeg Instituta za zaštitu osobnih podataka dodajući da je prilagodba, provodili se kako treba, prilično skupa, a manje tvrtke i obrti, pa čak i državne institucije poput škola i vrtića prilagodbu nisu provele temeljito upravo zbog nedostataka novca kojim bi platili skupe stručnjake.

Prije GDPR-a, stranice su znale blokirati pristup sadržaju prije nego li pristanemo na “kolačiće”. Pristankom smo zapravo dozvolili praćenje naših aktivnosti na internetu i profiliranje personaliziranih oglasa. Što više znaju o nama i našim preferencijama to su uspješniji u prikazivanju oglasa “skrojenih po našoj mjeri” na ostalim stranicama koje posjećujemo. Pravila GDPR-a, koja im pristup tim podacima i praćenju sada ograničavanju kroz traženje privole i objavu za što prikupljaju i koriste naše podatke, naštetila su manjim oglašivačima koji nisu imali resursa da se brzo prilagode tim novim propisima, pišu na Whotracks.me.

Očekivano, Google, koji je u prošloj godini samo na digitalnom oglašavanju globalno zaradio više od 70 milijardi dolara, nije imao problema s brzom prilagodbom - osnivanjem odjela za zaštitu podataka, zapošljavanjem službenika, kreiranjem sigurnih baza podataka i obrazaca za privolu. No, čak i da nije posve prilagođen, Googleu ni eventualna kazna Europske komisije za ne pridržavanje propisa GDPR-a ne može previše naštetiti. Sjetimo se samo 4,3 milijarde eura s koliko je EK kaznila Google u srpnju zbog pre-instaliranja svojih aplikacija na android mobilne uređaje.

Da priča oko zaštite osobnih podataka u digitalnom svijetu još nije gotova vidi se i po novom prijedlogu EK iz kolovoza, tzv. Zakon o e-privatnosti. Taj bi zakon, koji je već prozvan “GDPR na steroidima”, trebao učvrstiti sigurnost osobnih podataka na digitalnom tržištu. Prema EK, GDPR je u pogledu digitalnih podataka ostao nedorečen. Primjerice, iako je u dokumentu GDPR-a IP adresa navedena kao osobni podatak, mnogi se s time ne slažu. Prema pisanju Media posta, to ne može biti osobni podataka jer se dijeli. U jednoj tvrtki, primjerice, svi zaposlenici imaju istu IP adresu i teško je doći do konkretnog imena i prezimena pojedine osobe.

Inačica na drugom jeziku / Alternate language version