Novi europski plan borbe protiv lažnih vijesti nudi više pitanja nego odgovora

Autor:

  • Samuel Stolton/ EURACTIV.com

06.12.2018.

, Image: 378522174, License: Rights-managed, Restrictions: , Model Release: no, Credit line: Profimedia, Alamy
Profimedia, Alamy

Povjerenica Europske komisije za pravosuđe Věra Jourová

Četveročlana skupina povjerenika Europske komisije u srijedu je održala govor o borbi protiv lažnih vijesti, nakon što su predstavili svoj plan borbe protiv lažnih informacija. Međutim, nedostatak financijskih sredstava donekle je pokvario početno oduševljenje.  

Povjerenici Andrus Ansip, Vera Jourová, Julian King i Marya Gabriel sudjelovali su u raspravi o borbi protiv širenja lažnih vijesti, koje će Europska unija pokušati spriječiti uoči predstojećih izbora za Europski parlament.

Jedan od  najbitnijih noviteta je prijedlog dvostrukog povećanja proračuna  za tu potrebu s trenutnih 1,9 milijuna eura na 5 milijuna eura u 2019. godini. Ovaj proračun dodijeljen Europskoj službi za vanjsko djelovanje, neznatan je u odnosu na iznos koje su ruske vlasti odvojile za potrebe financiranja kampanja protiv lažnih vijesti.

- Smatram da 5 milijuna eura nije dovoljno. Svjesni smo da Rusiju ulažu uistinu veliku količinu novca za potrebe širenja proruske propagande diljem Europe - odgovorio je potpredsjednik Europske komisije Ansip na pitanja novinara.

- Russia Today, Sputnik i ostali proruski mediji ukazuju da Kremlj godišnje investira 1,1 milijardi eura. Istovremeno, svi smo upoznati s 'tvornicom trollova' koja svoje sjedište ima u Sankt Petersburgu. Prema nekim informacijama, ona trenutno broji 1.000 radnika zaposlenih na puno radno vrijeme - dodao je.

Štoviše, novinari u Bruxellesu su očekivali ažurnije usklađivanje s kodeksom prakse protiv lažnih vijesti. Naime, riječ je o dobrovoljnom okviru koji je trebao propisati protokol uklanjanja lažnih vijesti na internetu. Niti jedan takav podatak nije bio isporučen ove srijede.

Kodeks je potpisala grupa tehnoloških tvrtki među kojima su i Facebook, Google i Twitter.

U službenom priopćenju upućenom Euractivu u utorak, anonimni izvor iz visoke diplomacije EU izjavio je da se prvo izvješće predviđa za siječanj. Nakon toga će se objaviti niz mjesečnih izvješća između siječnja i svibnja koja će pratiti implementaciju pravila iz kodeksa, da bi se konačno izvješće objavilo u jesen 2019. godine.

Mjesečna izvješća bit će objavljena kako bi korisnici mogli pratiti šire li se lažne vijesti uoči europskih izbora.

Ravi Vatrapu, glasnogovornik Odbora za dezinformacije, koji je surađivao s Komisijom tijekom uvođenja kodeksa prakse, u razgovoru s novinarom Euractiva ukazao je na probleme koji se nalaze iza 'proizvoljnih rokova i raspodjele proračuna' u planu.

- Čini se da su politički prikladni i korisni, no ne postoji obrazloženje zašto datum završetka nije određen, zašto proračun nije izračunan te hoće li lažne vijesti postojati nakon vremenskog perioda ili iskorištenosti proračunskih sredstava? – rekao je.

Akcijski plan borbe protiv širenja lažnih informacija predstavljen u srijedu obuhvaća četiri područja:

1. Više novca i osoblja:  Poziv za više financijskih sredstava i povećanje broja zaposlenih u odjelu za dezinformacije EU-a, radne skupine East StratCom.

2. Izvještavanje: Uspostavljanje 'Sustava brzog upozorenja' u obliku online platforme, koja će omogućiti državama članicama da se međusobno upozoravaju o prijetnji dezinformacijama u realnom vremenu

3. Obveze privatnog sektora: Potpisnici kodeksa prakse trebaju osigurati u svakom trenutku poštivanje obveza navedenih u tekstu. Počevši od siječnja, od platformi će se tražiti da predaju mjesečno izvješće Europskoj komisiji o tome kako se implementiraju obveze kodeksa.

4. Društvena otpornost: Osiguravanje da se medijska pismenost promiče među državama članicama te da se ponudi podrška timovima koji se bave provjerom podataka i istraživačima u otkrivanju lažnih vijesti

Viši dužnosnik iz Europske službe za vanjsko djelovanje izjavio je u srijedu za Euroactiv da će 'Sustav brzog upozorenja' obuhvatiti zatvorenu mrežu koju će moći koristiti države članice za slanje i  međusobno dijeljenje  izvješća o dezinformacijama s ostalim državama EU na brz i učinkovit način.

Sustav brzog upozorenja će se uspostaviti do ožujka 2019.

Kodeks samoregulacije

Europsko vijeće je izvorno izvršilo pritisak na Komisiju početkom godine da poduzme korake u rješavanju dezinformacija na internetu. U listopadu, Komisijski kodeks prakse protiv lažnih vijesti je potpisalo niz tehnoloških divova uključujući Facebook, Twitter i Google.

Riječ je o samoregulacijskom okviru koji pokriva pet područja u suzbijanju lažnih vijesti na internetu:

1. Ometanje prihoda od oglašavanja kompanijama koje šire dezinformacije

2. Uklanjanje lažnih profila i računalnih robota

3. Činjenje političkog oglašavanja transparentnijim

4. Omogućavanje korisnicima lakše prijavljivanje slučajeva dezinformacije te

5. Pružanje boljih okvira za praćenje širenja dezinformacije

Međutim, planovi su u srijedu primili snažne kritike od strane 'multidisciplinarnih foruma o dezinformaciji', koji uključuje predstavnike medija i civilnog društva. Njihova kritika ističe da kodeks 'nema zajednički pristup, nema smislene obveze i mjerljive ciljeve ili ključne indikatore performansi, usklađenost ili alate za provedbu i stoga nema mogućnost nadzirati proces provedbe'.

Bilo je dubokih zabrinutosti diljem Europe nakon navodne ruske uključenosti u predsjedničke izbore u SAD-u 2016. godine, kao i tijekom kampanje Brexit. 

Ovaj članak je u cijelosti preuzet s  Euractiv.com i preveden na hrvatski.

Inačica na drugom jeziku / Alternate language version