Sloboda interneta

Novi pokušaj izglasavanja kontroverznog zakona o zaštiti intelektualnog vlasništva

U prijašnjim pokušaju glasanja u Europskom parlamentu s većinom je glasova, njih 318, prijedlog odbačen. Za njega je glasalo 278 zastupnika, a 31 je bio suzdržan. Protiv je glasalo i šest zastupnika iz Hrvatske.
Ilustracija
 Profimedia, Alamy

Zastupnici Europskog parlamenta danas bi na plenarnom zasjedanju u Strasbourgu mogli u drugom pokušaju prihvatiti kontroverzni prijedlog o izmjeni zakona o autorskim pravima u digitalno doba. Prije dva mjeseca odbačen je i vraćen na doradu, a sada, nakon novih amandmana, mogao bi dobiti potreban broj glasova i tako dati mandat Europskom parlamentu za pregovore s Vijećem EU kako bi se zakon dovršio i stupio na snagu.

Ovaj je prijedlog podijelio s jedne strane izdavače, glazbenike i medije, a s druge internetske platforme i brojne nevladine udruge. U ranijem pokušaju pri glasanju na plenarnoj sjednici Europski parlament s većinom je glasova, 318, odbacio prijedlog, a za isti je glasalo 278 zastupnike te je 31 bio suzdržan. Protiv prijedloga je glasalo i šest zastupnika iz Hrvatske, a za njega su glasali svi članovi Europske pučke stranke iz Hrvatske, dakle četiri iz HDZ-a i Marijana Petir.

Obično se prijedlog koji je prošao na odboru progura lagano i na plenarnom zasjedanju, ali to nije bio slučaj s ovim prijedlogom o autorskim pravima.

Novi izbori

On je prošao na odboru za pravosuđe, ali je odbačen na plenarnoj sjednici te se danas ponovno glasa o njemu nakon dorada. Zagovornici zakona upozoravaju da je nužno da on prođe zbog vremenskog pritiska jer se sljedeće godine, točnije od 23. do 26. svibnja, održavaju izbori za novi saziv Europskog parlamenta pa će odgoda, ne dobije li potporu, biti duga.

Izvjestitelj za to pitanje koji je i pripremio prijedlog, Axel Voss iz redova Europske pučke stranke (EPP), prije dva mjeseca izrazio je žaljenje što većina zastupnika Europskog parlamenta nije podržala stajalište odbora za pravna pitanja, nazvao je to dijelom demokratskog procesa i obećao da će uzeti u obzir zabrinutost onih koji su bili protiv.

Sloboda i cenzura

Kad je Europska komisija izašla s prijedlogom Uredbe, uslijedile su žestoke polemike. Dok su zagovornici argumentirali da će to zaštititi autore, umjetnike, fotografe, novinare, glazbenike i druge i time osigurati da se istima nagradi trud za korištenje njihovih djela, protivnici su širili strahove da će to omogućiti cenzuru i ograničiti slobodu na internetu te čak ugroziti opstanak interneta kakav poznajemo.

Zastupnici u Europskom parlamentu govore da su bili izloženi rijetko viđenoj kampanji lobiranja sa svih strana, a to se nastavilo uoči današnjeg glasanja.

Iako je bilo pokušaja da se unutar političkih skupina dogovore kako će glasati, vidljivo je da postoje podjele i unutar skupina pa je nepredvidljivo kako će tko glasati. Najviše su za prijedlog zastupnici iz Europske pučke stranke EPP-a, najveće stranke u Europskom parlamentu, ali ne svi. Ovisno iz koje zemlje dolaze i kakvo im je osobno stajalište.

Zagovornici predloženih promjena smatraju da bi platforme poput Googlea, Facebooka, Yahooa, Wikipedije i drugi internetski divovi morali plaćati naknadu za objavljivanje tuđih djela i vijesti na kojima prilično dobro zarađuju. Zato su se oni i protivili tom prijedlogu.

U korist tog prijedloga kampanju je podržao i pjevač Paul McCartney.

Zastario zakon

Najviše kontroverza iz direktive su članci 11 i 13 kojima se želi osigurati da platforme koje pružaju sadržaj korisnicima ne mogu dijeliti poveznice prije nego što plate autorima. To bi od web stranica tražilo da bolje primijene pravila o zaštiti autorskih prava nego što su to činile dosad. Takav zakon je nužan jer stari zakoni koji su trenutačno na snazi uglavnom su usvojeni prije digitalnog razvoja kakav je sada. Kritičari, pak, kažu da je prijedlog otišao predaleko i da ugrožava slobodu pristupa informacijama i teško može biti djelotvoran.

Cilj je predlagatelja da zaštite autorska djela, poput fotografija, audio i videouradaka, pisanog teksta i drugih materijala. Ali kritičari, s druge strane, smatraju da bi se to odnosilo i na takozvane memese koji koriste i materijale koji bi bili pod zaštitom zakona o autorskim pravima.

I Europska komisija pozvala je zastupnike Europskog parlamenta da podrže prijedlog o izmjenama zakonodavstva EU o autorskim pravima jer će u suprotnom dati prednost velikim internetskim kompanijama u odnosu na izdavače, glazbenike i autore u digitalnoj ekonomiji.

Britanski Financial Times citira povjerenicu EU za digitalizaciju Mariju Gabriel koja kaže da je konačno vrijeme za usvajanje izmjena, inače će samo velike internetske platforme imati koristi od neuspjeha reforme o autorskim pravima.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
23. travanj 2024 05:55