PIŠE MIRELLA RAŠIĆ Kako se EU suočava s globalnim tzv. blockchain izazovima?

Autor:

  • Mirella Rašić

30.09.2019.

FILE PHOTO: A picture illustration shows a Facebook logo reflected in a person's eye, in Zenica, March 13, 2015. REUTERS/Dado Ruvic/Illustration/File Photo
Dado Ruvić / REUTERS

Ilustracija, Facebook

Prošlotjedna vijest da su njemačke vlasti odlučile zabraniti kriptovalutama, tj. nedavno lansiranim Facebook "Librama", da se izjednače s tradicionalnim valutama potakla me na pisanje ovoga teksta.

Osobito u kontekstu implementacije jednog od tri stupa strategije jedinstvenog digitalnog tržišta Europske unije koji se odnosi na stvaranje odgovarajućih uvjeta za procvat digitalnih mreža i usluga. Takav ''procvat'' zahtijeva brzu, sigurnu i pouzdanu infrastrukturu i usluge pružanja sadržaja te odgovarajuće regulatorne uvjete za inovacije, ulaganja, pošteno tržišno natjecanje i ravnopravne uvjete.

''Libra'' i ''Calibra''

Njemačka i Francuska izjasnile su se protiv digitalne valute. Iako, kako stoji u priopćenju njemačke vlade,izvršna će vlast unatoč trenutnoj zabrani istražiti izglede i mogućnosti nacionalne kriptovalute. Na zadnjem sastanku ministara financija eurozone ECOFIN, njemački i francuski ministri izjavili su kako ih plan Facebooka za Libru nije uspio uvjeriti da će se rizici vezani za sigurnost, zaštitu ulagača, pranje novca i financiranje terorizma i "monetarni suverenitet" biti riješeni na adekvatan način.

- Vjerujemo da niti jedan privatni subjekt ne može zahtijevati monetarnu novčanu moć, koja je nerazdvojivi dio nacionalnog suvereniteta jedne zemlje - izjavili su u prioćenju dok se nastavku kaže kako obje zemlje ohrabruju europske centralne banke da ubrzaju posao oko rješenja vezanog uz moguće javne digitalne valute.

Reakcije su očekivano uslijedile nakon dugoočekivane najave Facebooka da će lansirati virtualnu digitalnu kriptovalutu, na što su Njemačka i Francuska promptno reagirale. Francuska je ovoj priči još rigidnija od Njemačke. Unatoč činjenici da je čitava priča oko Libre još dosta mutna te usprkos negativnim komentarima i kritikama, Facebook najavljuje da će već iduće godine službeno lansirati Libru Blockchain, kao i da će nju voditi stručan tim kvalificiranih stručnjaka s višegodišnjem iskustvom u razvoju kriptovaluta.

Uz kriptovalutu, Facebook namjerava lansirati i tzv. digitalnu lisnicu koja će se zvati ''Calibra''. Znači, da će svi zainteresirani korisnici moći pohraniti svoju kripto lovu u digitalni novčanik.

''Libra'' će biti bazirana na blockchainu poput klasične kriptovaluta, a korisnici će je moći slati i primati ne samo preko Facebooka nego i putem spomenute digitalne lisnice. U svakom slučaju, "Libra" će postati konkurencija pružateljima usluga poput PayPala ili Apple Paya. Budući da je Facebook najavio da će je integrirati u svoju društvenu mrežu, korisnici će moći primati i slati novce od svojih prijatelja jer će Calibra biti ugrađena ne samo u najpopularniju društvenu mrežu, nego i na ostale proizvode poput Messengera i WhatsAppa, kako bi korisnici preko tih aplikacija lakše slali ili primali novce.

Libra doista ima potencijal ostvariti ono što mnoge kriptovalute nisu uspjele. Njezina najočitija prednost je to što će preokrenuti banke, kredite, transakcije i kompletan financijski sektor, što ima smisla obzirom da je primarni cilj digitalna gospodarstva brzo, jeftino i sigurno slati i primati novac, i naravno raspolagati s njime kada god vam ustreba bez nekih velikih čekanja.

Je, sve zvuči super u teoriji, međutim postoje brojne kontroverze tj. pitanja koja su poglavito vezana uz politiku privatnosti, sigurnosti, pranja novca i naravno regulatora.

Test digitalne budućnosti Europe

No, da se mi vratimo europskom digitalnom jedinstvenom tržištu čiji će portfelj u novoj Europskoj komisiji voditi francuska povjerenica Sylvie Goulard. Financijske tehnologije politički su prioritet Europske komisije jer mogu, i vjerojatno hoće, odigrati značajnu ulogu u postizanju ciljeva u vezi s razvojem jedinstvenog tržišta, bankarske unije, unije tržišta kapitala i maloprodajnih financijskih usluga.

- Digitalizacija ima ogroman utjecaj na naš način života, rada i komunikacije. U nekim područjima digitalizacije Europa treba nadoknaditi zaostatke, primjerice u području modela poslovanja poduzeće prema potrošaču, dok smo u drugima, npr. modelu poduzeće prema poduzeću, predvodnici. Moramo naše jedinstveno tržište učiniti spremnim za digitalno doba, moramo najbolje moguće iskoristiti umjetnu inteligenciju i velike podatke, moramo poboljšati kibersigurnost i ozbiljno raditi na našem tehnološkom suverenitetu - stoji kao jedan od prioriteta u političkim smjernicama predsjednice Europske komisije, Ursule von der Leyen.

Doista, ima mnogo pametnih i dostupnih rješenja koja su razvijena diljem Europe, ali su ona premalena u opsegu i nisu dovoljno interoperabilna, što rezultira time da globalno dominantni igrači potiskuju europska rješenja s tržišta. Poduzeća koja su u stanju u potpunosti iskoristiti digitalnu infrastrukturu te obrađivati i širiti digitalne proizvode i usluge imat će najviše koristi od sadašnjeg podatkovnog gospodarstva i društva. Facebook, Apple, Google i Amazon, kao ni najsnažniji divovi digitalne industrije, ne dolaze iz Europe.

Stoga, svi se slažu da Europa mora primjenjivati pametna digitalna rješenja na novi način te omogućiti svim akterima i dionicima zajedničko provođenje digitalne revolucije. Europa si naprosto ne može priuštiti rizik da se podaci koji proizlaze iz istraživanja i industrije EU-a obrađuju negdje drugdje zbog nepostojanja kapaciteta digitalne infrastrukture, jer to samo povećava još veću ovisnost o trećim zemljama tj. potiče odlazak europskih inovatora.

Samo uz zajednički rad i suradnju svih zemalja članica, EU treba se pripremiti za digitalnu budućnost i uložiti snage i sredstva kako bi se iskoristile mogućnosti koje nude tehnologije poput umjetne inteligencije i blockchaina. Ova tehnologija počiva na ideji razmjene digitalnih informacija između svih čvorova koji sudjeluju u nekom određenom sustavu a da pri tome svaki pojedini čvor održava svoju kopiju svake relevantne informacije. Na taj se način izbjegava potreba za središnjim autoritetom koji vrši kontrolu nad informacijama.

Prvi korak u tom smjeru bilo je osnivanje Observatorija i forum EU-a za blockchain u veljači prošle godine čija je uloga isticati glavna kretanja u području blockchain tehnologije, promicanje europskih subjekata i jačanje djelovanja na europskoj razini uključivanjem većeg broja dionika u blockchain aktivnosti.

Blockchain tehnologijom se informacije pohranjuju tako da su raspoređene po cijeloj mreži, čime pridonose većoj sljedivosti i sigurnosti ekonomskih transakcija na internetu. Očekuje se da će one utjecati na digitalne usluge i promijeniti poslovne modele u brojnim područjima, kao što su zdravstvene usluge, osiguranje, financije, energetika, logistika, upravljanje pravima intelektualnog vlasništva ili javne usluge. Nadalje, te tehnologije mogu pridonijeti smanjenju troškova te imaju veliki potencijal za povećanje sigurnosti društvenih i ekonomskih transakcija na internetu jer štite od napada i uklanjaju potrebu za posrednicima.

Europski inovatori i poduzetnici već nude rješenja utemeljena na blockchainu. Glavni subjekti iz tradicionalnih sektora kao što su banke, osiguravajuća društva, burze, društva za logistiku i ostala poduzeća uključena su u pilot-projekte koje Unija još od 2013. godine financira sredstvima iz fondova EU.

Slijedeći korak nakon osnivanja Observatorija bilo je donošenje i potpisivanje Deklaracije o osnivanju europskog blockchain partnerstva u travnju 2018. prema kojemu se države potpisnice razmjenjuju svoja iskustva i znanje o blockchainu, kako bi se pripremili za lansiranje aplikacija na europskom tržištu. Zemlje potpisnice dobile priliku da tvrtkama otvore put do 300 milijuna eura investicijskih potpora specifično namijenjenih za blockchain projekte. Tada su 24 članice EU potpisale deklaraciju, a Hrvatska, uz Cipar, Rumunjsku i Grčku, nije bila njima. Deklaraciju su u međuvremenu potpisale Mađarska, Grčka i Rumunjska dok Hrvatska to još nije učinila unatoč popriličnom revoltu iz poslovne i akademske zajednice, poglavito IT sektoru koji su zahtjevali od Vlade RH naknadno pristupanje i potpisivanje deklaracije. Iako je bilo najavljeno da će Hrvatska uskoro poptisati deklaraciju, to se iz nekog razloga nije dogodilo. I tako, dok na globalnoj razini postaje sve teže pobrojati blockchain tvrtke s tržišnom vrijednosti većom od milijardu dolara, istovremeno hrvatske kompanije traže sve više stručnjaka za to područje.

U svakom slučaju promjena paradigme kada su u pitanju rezultati blockchain tehnologije već su nadaleko prisutni u našim životima poglavito kada su u pitanju prijenosi vrijednosti. Kao što internet ima veliki značaj u kontekstu prijenosa informacija, jednako značanje ima i blockchain tehnologija u kontekstu prijenosa vrijednosti. To znači da postoje veliki broj inovativnih primjera iz različitih industrija koje se već neko vrijeme uspješno koriste tj. primjenjuju blockchain tehnologiju kao što su poslovanje i trgovina, platežni promet, energetski i zdravstveni sektor, mediji.

U današnjem svijetu poslovanja, praktički se svakodnevno dogode napadi na digitalne podatke, što je upravo jedan od razloga da mnoge velike tvrtke ulažu velike resurse u što bolju zaštitu svojih podataka. Ukoliko polazimo od pretpostavke da naći se u poziciji žrtve nekih od takvih napada uzrokuje i milijunske gubitke, onda se tzv. blockchain tehnologija s pravom nameće kao optimalno riješenje. Ipak, kojom će se dinamikom razvijati tj. implementirati u razne sustave kada je u pitanju EU i njezino jedinstveno digitalno tržište, uskoro će pokazati vrijeme. Možda baš na primjeru "Libre" s početka priče.