Prijedlog uvođenja 'digitalnog poreza' podijelio ministre financija EU

Autor:

  • Samuel Stolton/ EURACTIV.com

07.11.2018.

European Economic Commissioner Pierre Moscovici talks with EU Foreign Policy Chief Federica Mogherini (R), as they arrive to take part in a weekly college meeting of the European Commission in Strasbourg, France, October 23, 2018. REUTERS/Vincent Kessler
Vincent Kessler / REUTERS

Pierre Moscovici i Federica Mogherini

Ministri financija EU i dalje imaju podijeljen stav oko uvođenja poreza na digitalne usluge kojeg je predložila Europska komisija, nakon što se na jučerašnjem sastanku razjasnilo da postoji mnogo izazova za postizanje konsenzusa.

Pierre Moscovici, povjerenik Europske komisije za gospodarska i financijska pitanja te Hartwig Löger, austrijski ministar financija, suglasni su oko uvođenja poreza. Moscovici podržava stav da bi tehnološki divovi trebali platiti porez, dok je Löger izjavio da je uvođenje digitalnog poreza jedan od ključnih prioriteta predsjedanja njegove države Vijećem Europske unije.

Irska, Švedska i Danska suprotstavile su se prijedlogu, što govori u prilog pretpostavci da neće podržati zakonski prijedlog u ovome obliku.

Aktualni prijedlog zahtijevat će od tehnoloških tvrtki koje imaju godišnji prihod od 750 milijuna eura naviše, tj čiji godišnji oporezivi prihod iznosi 50 milijuna eura, da plaćaju 3 posto poreza u onoj državi u kojoj je prihod ostvaren, a ne u onoj u kojoj je registrirano sjedište tvrtke zbog poreznih razloga. Prema prvim procjenama, godišnje bi se mogao ostvariti prihod od 5 milijardi eura.

Njemačko pojašnjenje

Nakon prvotne zabrinutosti, Njemačka je pojasnila svoj stav o predloženom porezu na digitalne usluge. Olaf Schultz, njemački ministar financija, u utorak je rekao da će Njemačka biti spremna razmotriti revidirani prijedlog Europske komisije o privremenom rješenju za digitalni porez, unatoč tome što se njegova država obvezala pronalazak međunarodnog rješenja. Međutim, Njemačka je spremna na takav korak samo u slučaju da se do 2020. godine ne uspije postignuti dogovor u sklopu Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD). 

Dosadašnji razgovori u OECD-u pokušali su pronaći globalno rješenje o digitalnim poreznim mjerama. No, razgovori su se posljednjih mjeseci usporili, što je dodatno potaknulo Ujedinjeno Kraljevstvo i Španjolsku da počnu pronalaziti individualna rješenja.

Tijekom predstavljanja proračuna za sljedeće financijsko razdoblje, britanski ministar financija Philip Hammond predložio je uvođenje 2 posto poreza na prihode onih tvrtki koje imaju godišnju prodaju veću od 560 milijuna eura.

Područje primjene i završna odredba

Jučerašnji razgovori ministara financija EU usredotočili su se na dva ključna dijela prijedloga Europske komisije; na područje primjene te predmeta završne odredbe.

Novi prijedlog Europske komisije trenutno predviđa tri područja koja bi se oporezivala; digitalno oglašavanja, usluge posredovanja na internetu te distribucija elektroničkih podataka.

S druge strane, prema trenutnom zakonskom prijedlogu, područje primjene bi dobilo široku potporu onih zastupnika koji su načelno pristali podržati uvođenje poreza na digitalne usluge. 

Međutim, finsko ministarstvo financija suprotstavilo se ideji oporezivanja distribucije digitalnih podataka, području koje je grčki ministar financija istaknuo kao ključno.

Francuski ministar financija Bruno Le Marie predložio je uvođenje 'roka trajanja' zakona, a njegovu ideju podržala je nekolicina kolega, među njima i nizozemski ministar Wopke Hoekstra.

'Rok trajanja' omogućio bi prestanak primjene svakog poreza Europske unije nakon postizanja sporazuma u OECD-u. Ministri su gotovo jednoglasno zaključili da bi budući porez trebao predvidjeti datum kojim bi porez prestao važiti, unatoč tome što je hrvatski ministar financija Zdravko Marić naglasio da se ne slaže s tim prijedlogom.

Američko pitanje

Američka administracija otvoreno je kritizirala planove EU o uvođenju 'digitalnog poreza'. U pismu kojeg su uputili čelnicima europskih institucija, Donaldu Tusku te Jean-Claudeu Junckeru, prijedlog su klasificirali kao 'diskriminirajući' prema američkim poduzećima u Europi. Njihov je interes zastupala i nekolicina ministara financija EU. Naime, danski je ministar naglasio da je porez usmjeren protiv jedne specifične zemlje te da bi europski dužnosnici trebali uzeti u obzir i interese svojih američkih kolega.

La Maire, jedan od najistaknutijih zagovornika 'digitalnog poreza', naglasio je da želi izbjeći situaciju u kojoj oporezivanje postaje rascjepkano, tj da države članice ne bi počele primjenjivati vlastita porezna rješenja. Još jedan krug razgovora trebao bi se održati tijekom sljedećeg sastanka europskih ministara financija koji će se održati u prosincu ove godine. Iako se Löger nada da će do tada uspjeti pronaći rješenje, takav scenarij trenutno ne djeluje pretjerano izgledno s obzirom na to da porezna reforma na razini cijele Unije mora biti donesena jednoglasno.

Inačica na drugom jeziku / Alternate language version