Zaštita novinarstva ne bi trebala usmjerena na zaštitu velikih izdavača

Autor:

  • Carlos Astiz / Euractiv.com

18.01.2019.

Journalists work in the newsroom of Die Welt in Berlin, Germany, February 16, 2018. REUTERS/Fabrizio Bensch - RC18394A9940
Fabrizio Bensch / REUTERS

Ilustracija: Novinari u redakciji Die Welta u Berlinu

Direktiva Europske unije o zaštiti autorskih prava mora jamčiti korist izdavačima, neovisno o njihovoj veličini, piše Carlos Astiz, predsjednik i glasnogovornik trgovačkog društva European Innovative Media Publishers koje predstavlja male izdavače.

- Uz dužno poštovanje gospodina Christiana Van Thilla, ne slažemo se s mišljenjem kojega je izrekao ranije ovog mjeseca - piše Astiz.

- Van Thilla piše samo iz perspektive velikih izdavača, zanemarujući pritom činjenicu da se medijsko okruženje u potpunosti promijenilo i da ono sada obuhvaća široki spektar uspješnih malih medijskih platformi - nastavlja.

Mali izdavači osjetno se razlikuju od velikih. Naime, mali prvenstveno pokrivaju lokalne i regionalne vijesti, dok se veliki fokusiraju na nacionalnu politiku, međunarodni razvoj i ostale teme koje se ne odnose na lokalnu zajednicu. Ukratko, fokusirani su na drugačije stvari i dopiru do različitih publika. Male medijske kuće jačaju lokalne zajednice i izvještavaju o temama koje imaju utjecaja na svakodnevni život ljudi. Primjerice, od izvješća lokalnih sportskih utakmica do sastanka gradskih vlasti. Riječ je o temama koje ne interesiraju velike izdavače, stoga ako nestane takav oblik izvještavanja nestat će ključna poveznica s tim zajednicama.

Regulativa o autorskim pravima koju je nedavno usvojio Europski parlament, ugrožava manje i lokalne medijske kuće, zato što su izdavači obvezni postavljati modele za izdavanje licenci za internetske usluge. Naime, mogu biti uključeni tek nakon što plate licencu, a to ne predstavlja put unaprijed. Ipak, to ne znači da se Članak 11. Direktive o autorskim pravima treba izbrisati. Umjesto toga, trebalo bi se osigurati pravo svim izdavačima da odluče hoće li ili ne zatražiti tzv. 'susjedno pravo'.

Mali izdavači uvelike ovise o internetskom prometu tražilica i aplikacija, kako bi njihove vijesti dospjele u javnost. Ove usluge su njihovi ključni partneri u generiranju prihoda kroz oglase ili pretplate. Oni ne 'kradu' njihov sadržaj, već pomažu da vijesti pronađu put do nove publike.

Uvođenje zaštite autorskih prava, kao što su to pokazali primjeri u Njemačkoj i Španjolskoj, dovelo je do nestanka malih inovativnih izdavača čije se aktivnosti temelje na on-line uslugama. Međutim, ta mjera ne podržava male izdavače te ne podupire medijski pluralizam. Reforma intelektualnog vlasništva za pokrivanje pojedinih vijesti ili kratkih isječaka negativno će utjecati na slobodu informiranja u Europskoj uniji. Razmislite na trenutak, kako će čitatelj 'kliknuti' na poveznicu članka, ako nema dovoljno konteksta o njegovoj temi?

Upravo zato, mali izdavači traže uvođenje 'načela originalnosti' za svako novo pravilo. Ono će osigurati da se susjedno pravo primjenjuje na intelektualni doprinos autora, a ne na činjenice u članku.

Većina čitatelja renomiranih medija poput njemačkog Der Spiegela ili Bildta, vijesti konzumira korištenjem njihovih internetskih stranica. Prema službenim procjenama tih novina, riječ je o 70 do 80 posto čitatelja. No, to nije slučaj s manje poznatim i lokalnim izdavačima koji uvelike ovise o pružanju internetskih usluga. Veliki izdavači povoljnije uvjete za sklapanje ugovora o licenciranju s tražilicama i agregatorima vijesti.

Mali izdavači nemaju. Zato, važno je osigurati da konačni tekst štiti sve vrste poslovnih modela.

Vrijeme je da shvatimo da je za medijski pluralizam potreban glas lokalnog tiska. Vrijeme je da institucije Europske unije osiguraju da i veliki i mali izdavači medija mogu istodobno postojati i napredovati štiteći naš poslovni model koji ovisi o internetu.

Članak je preuzet u cijelosti s portala Euractiv.com i preveden na hrvatski.

Inačica na drugom jeziku / Alternate language version