Hoće li Hrvati ostati bez klasičnih turbo bojlera?

Autor:

08.04.2019.

Slavonski Brod, 120109.
Od bojazni smrzavanja u cijevima ukidanjem potrosnje plina trgovackim centrima,smanjena je isporuka a samim tim i potrosnja u njima kao i u velikim tvrtkama.
Na slici plinski bojler.
Foto: Danijel Soldo / Cropix
Danijel Soldo / CROPIX

Plinski bojler

Uredba Europske komisije o zabrani ugradnje klasičnih turbo bojlera mora se izuzeti na području Hrvatske, jasan je stav i struke i politike. No, još uvijek se ne zna hoće li se Hrvatska uspjeti u tome. Struka je učinila svoje - sada je sve u rukama politike.

Dubravko Duvančić iz Gradske plinare Zagreb, ujedno i član Grupacije distributera i opskrbljivača plinom pri HGK, podsjeća da je plinska struka pokrenula pitanje primjene Uredbe nakon što se nekondenzacijski turbo bojleri više nisu mogli kupiti u Hrvatskoj. Naime, Uredbom komisije (EU) br. 813/2013 o provedbi Direktive 2009/125/EZ Europskog parlamenta i Vijeća o zahtjevima za ekološki dizajn grijača prostora i kombiniranih grijača, proizvođači bojlera od 26. rujna 2015. u Hrvatsku više ne isporučuju klasične turbo bojlere. Prema proizvođačima, razlog je taj što prema spomenutoj Uredbi ti bojleri imaju sezonsku energetsku učinkovitost grijanja prostora manju od propisanih 86 posto.

- Napisano je više članaka u stručnim časopisima, bilo je više predavanja na stručnim skupovima, ali javnost i nadležne institucije su reagirali tek nakon javnih skupova u Osijeku u prosincu 2017. i u Zagrebu u siječnju 2018., kada se u rješavanje problema intenzivno uključilo i Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta. Sredinom 2017. Europska komisija je osnovala Radnu grupu za preispitivanje Uredbe o zabrani ugradnje turbo bojlera, koje će trajati do polovice 2019. - govori Duvančić.

Kaže da je na prijedlog struke Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta poslalo prijedlog da se sporni bojleri izuzmu iz primjene Uredbe, kao što je slučaj i s atmosferskim bojlerima. Taj je prijedlog usvojen te unesen u dokument prijedloga izmjene uredbe, a 26. travnja 2019. sljedeći je sastanak Radne grupe u Bruxellesu i Duvančić kaže da su već prijavili sudjelovanje.

- Vjerujem da ćemo se izboriti za izuzeće jer je Radna grupa problema shvatila vrlo ozbiljno. Bili smo u stalnoj komunikaciji s njima te dodatno pojasnili u čemu je problem u Hrvatskoj. Također, isti problem ima i Njemačka, što je još jedan od razloga za prihvaćanje našeg zajedničkog prijedloga – smatra.

Usput navodi neke od razloga i glavnih problema zbog kojih se primjena Uredbe o zabrani ugradnje klasičnih turbo bojlera mora izuzeti na području Hrvatske. Jedan od problema, kaže, javlja se kod korisnika koji moraju zamijeniti klasični turbo bojler sa spojem u LAF (LAS) dimnjak radi dotrajalosti, odnosno nemogućnosti daljnjeg servisiranja. Ti su bojleri ugrađivani od 2000. do 2015. i na području Hrvatske takvih je bojlera 75.000, od čega je u Gradu Zagrebu ugrađeno 50.000. Dakle, kako pojašnjava, ako je korisnik prisiljen zamijeniti bojler ne može više kupiti isti takav i jednostavno ugraditi na postojeće mjesto.

- Na tržištu su u prodaji isključivo kondenzacijski bojleri koji se radi velike količine vlage ne mogu ugraditi u postojeće LAF (LAS) dimnjak koji nisu otporni na vlagu. Da bi se takav bojler ugradio potrebno je izvršiti sanaciju dimnjaka uz uvjet da svi korisnici po vertikali dimnjaka zamijene svoje klasične turbo bojlere novim kondenzacijskim. Trošak sanacije dimnjaka i ugradnje novog kondenzacijskog bojlera po jednom stanu iznosi od 15.000 do 20.000 kuna. Najveći problem u svemu tome jest što se, uz veliki trošak, problem javlja kada neki korisnik ostane bez plina, a da bi se sanacija izvršila na istu moraju pristati svi stanari što je praktički nemoguće riješiti u kratkom roku. Taj postupak traje mjesecima – iznosi problematiku Duvančić.

Drugi problem, nastavlja, imaju korisnici poslovnih prostora u tim istim zgradama. U pravilu svi poslovni prostori su projektirani i izvedeni u roh-bau izvedbi te su privođeni konačnoj namjeni i više godina nakon što je zgrada useljena. Na području grada Zagreba ima više od 1.000 takvih poslovnih prostora, a koji se polako dovode u funkciju. Kako je u tim poslovnim prostorima predviđeno također priključenje klasičnih turbo bojlera na te iste LAF/LAS dimnjake, ti korisnici, također, imaju isti problem jer na tržištu nema za to predviđenih bojlera. Također, postoji i određen broj stanova koji radi ekonomske i gospodarske krize nisu u potpunosti završeni, u koje su ugrađeni LAF/LAS sustavi dimnjaka, a bojleri još nisu ugrađeni.

U Ministarstvu gospodarstva, poduzetništva i obrta ističu da je najproblematičniji dio u Uredbi određivanje strogih zahtjeva za eko-dizajn koje određeni tipovi bojlera (C4) ne mogu zadovoljiti, a u Hrvatskoj postoji veliki broj višestambenih zgrada sa sustavima grijanja koji mogu koristiti samo takve uređaje.

- Rješenje vidimo u ublažavanju kriterija za eko dizajn uređaja tipa C4, kao što je to već učinjeno za bojlere tipa B1, kako bi se isti i dalje mogli stavljati na tržište za potrebe onih vlasnika stanova koji su korisnici spomenutog sustava grijanja. Načelno, predlaže se izuzeće jednog konkretnog tipa uređaja od najstrožih zahtjeva za eko dizajn, a ne izuzeće države članice od primjene nekog propisa donesenog na razini EU, što je puno zreliji pristup nego traženje popusta na razini države – pojašnjavaju u Ministarstvu.

Kažu da su konkretne primjedbe i prijedlozi koje su slali u Europsku Komisiju nalaze u samom tekstu studije koji je i izrađen na temelju njihovih primjedbi i prijedloga:

- Objavljivanjem tog dijela teksta u studiji stručna skupina EU je potvrdila razumijevanje i postojanje ovog problema te istaknula njegov značaj i potrebu za rješavanjem – posebno ističu.

Davor Škrlec, zastupnik u Europskom parlamentu, podsjeća da je reagirao još prije godinu dana kad se počelo govoriti o problemu zamjene plinskih bojlera. Međutim, kako se radi o implementirajućem aktu Europske unije, Europski parlament nema nadležnosti nad njegovom provedbom. Bez obzira na to kaže da je kontaktirao Stalno predstavništvo Republike Hrvatske i dobio povratnu informaciju kako su oni započeli postupak konzultacija s Europskom komisijom da se dobije odgoda ili izuzeće. Smatra da je Uredba EU u slučaju Hrvatske završila u krivom nacionalnom zakonodavnom dokumentu (Ureda o eko dizajnu), a kao drugu činjenicu navodi da se u Uredbi EU nigdje ne spominje obvezna ugradnja kondenzacijskih bojlera, nego se definira energetska učinkovitost grijalica vode (bojlera).

- Radi se zapravo o smišljenoj “prevari” proizvođača i ostalih u lancu kako bi se progurala druga tehnologija pod krinkom energetske učinkovitosti. Prava istina je da kondenzacijski plinski bojleri bolju energetsku učinkovitost imaju jedino ako je temperatura grijanja niža od 55 Celzijevih stupnjeva pa u većini slučajeva to postižu samo niskotemperaturni sustavi grijanja. Osim podnog grijanja svi ostali sustavi u Hrvatskoj su većinom visokotemperaturni pa je upitna energetska učinkovitost. Međutim, bez obzira na sve ove tehničke detalje, na nadležnom Ministarstvu je odgovornost i uspjeh pregovora – smatra Škrlec.

Slično se može čuti i od Biljane Borzan, također zastupnice u Europskom parlamentu, koja isto tako napominje da EU ne propisuje obveznu zamjenu starih turbo bojlera s novima, već da se nova pravila odnose na nove uređaje koje proizvođači stavljaju na tržište nakon 2015.

- Ako stari turbo bojler radi kako treba, nema obveze da se mijenja. Ako se stari bojler pokvari i moguće ga je popraviti, ni onda nije obvezna zamjena s novijim modelima. No, ako ga nije moguće popraviti, onda postoji obaveza prelaska na novije i učinkovitije tipove bojlera te pratećih instalacija, što svakako povlači troškove. Moguće je tražiti izuzeće, s time da se u slučaju Hrvatske može primijeniti iznimka radi potencijalno velikih troškova koje izaziva zamjena bojlera, instalacija te dimnjaka – smatra Borzan te i ona, kao i Škrlec, poručuje da su sada na potezu Europska komisija i resorno ministarstvo.

Inačica na drugom jeziku / Alternate language version