Hrvatska spremna usvojiti energetsku strategiju do 2030. godine

Autor:

28.01.2019.

Zagreb, 271118.
Kongresna dvorana Zagrebackog velesajma, Avenija Dubrovnik 15.
Konferencija ministarstva i Grada na temu Zagospodarimo otpadom.
Na fotografiji: Tomislav Coric, konferencija.
Foto: Damir Krajac / CROPIX
Damir Krajač / CROPIX

Ministar energetike Tomislav Ćorić na konferenciji 'Zagospodarimo otpadom'

Nakon dugih godina čekanja Hrvatska bi do kraja prvog kvartala ove godine trebala usvojiti svoju novu energetsku strategiju - dokument od kojeg se očekuje da stvori čvrst i transparentan okvir za funkcioniranje temeljnog segmenta društvenog razvoja sve do 2030. godine.

Utoliko, nema nikakve sumnje kako je donošenje strategije najvažniji događaj u domaćoj energetici ove godine, ali o koliko se izazovnom zadatku radi govori i podatak o stotinama komentara koji su pristigli u javnoj raspravi o tzv. Zelenoj knjizi - skupu analitičkih podloga koje su kao temelj buduće strategije izradili stručnjaci s Energetskog instituta Hrvoje Požar.

Tako različita mišljenja i suprotstavljeni stavovi o sadržaju i usmjerenju buduće strategije koji postoje u domaćoj energetskoj zajednici nisu samo posljedica legitimne borbe interesnih skupina za utjecaj, već su neizbježni plod kompleksnosti zadaće koja se pred autore takvog dokumenta postavlja. Osnovni naglasak svake energetske strategije, pa tako i “Zelene knjige”, jest projiciranje željenog energetskog miksa, odnosno izbore energenata i tehnologija koje će omogućiti sigurnu, cjenovno prihvatljivu i ekološki održivu opskrbu dovoljnim količinama energije. Pri tome postoji dvostruki rizik. Svaka nepromišljena ili brzopleta odluka, s jedne strane, može donijeti goleme štete građanima i ekonomiji, dok s druge strane nedjelovanje ili određivanje nerealnih ciljeva cijelu strategiju može učiniti nevažećom te opet dovesti do negativnog ishoda. S druge strane, bez obzira kakve ciljeve predviđala nova energetska strategija i koliko sustavno bili razrađeni scenariji na kojima su utemeljeni, oni su na koncu uvijek tek najvjerojatnije prognoze. U okvirima trenutačne velike volatilnosti energetskog tržišta i slabe izvjesnosti budućih energetskih kretanja, ključni preduvjet dugoročne održivosti domaćeg energetskog sustava možda neće biti definiran kroz centralnu državnu strategiju, već kroz fleksibilnost i prilagodljivost tržišnih struktura i aktera svim promjenama koje dolaze.

Definirana uloga

Utoliko, ključni fokus restrukturiranja domaćeg energetskog sustava bit će usmjeren na definiranje adekvatne organizacije tog tržišta, te definiranje uloge i pozicije poduzeća na tom tržištu. Zadaci postavljeni pred tvorce energetske strategije tako su pomalo kontradiktorni. S jedne strane zahtijeva se okvir koji će biti dovoljno jasan, stabilan i pouzdan da bi svim akterima tržišta energije pružio sigurnost i predvidljivost, a s druge, pak, dovoljno fleksibilan da što više tih istih aktera u njemu - temeljem vrlo različitih vlastitih interesa i strategija - prepozna priliku za napredak. To sasvim sigurno nije laka zadaća, niti u teoretskom smislu, a posebno u operativnom. Naime, jedan od ključnih uzroka neuspjeha dosadašnjih hrvatskih energetskih strategija krio se u činjenici što njihov široko i općenito postavljeni okvir nije bio popraćen kvalitetnim i ostvarivim provedbenim planovima, niti mjerama. Pojednostavljeno rečeno, i kad je imala energetsku strategiju, Hrvatska nije imala jasno razrađenu taktiku postizanja svojih strateških ciljeva. A upravo takve taktičke odluke na koncu mogu činiti razliku između uspjeha i neuspjeha.

Čista energija

Primjerice, usmjerenost k značajnom povećanju proizvodnje iz obnovljivih izvora energije sama po sebi ne znači puno bez jasnog definiranja modela financiranja tog investicijskog ciklusa, a onda i poželjnog profila investitora. Namjera smanjenja ovisnosti o uvozu fosilnih goriva ozbiljna je tek ako se podupre vrlo konkretnim modelima poticanja rasta domaće proizvodnje. Ambiciozni planovi za ulaganja u nove proizvodne elektroenergetske objekte relevantni su tek ako postoje adekvatne prostornoplanske lokacije za njihovu gradnju, te podrška ljudi u čijoj bi se okolini trebali graditi. Zato treba očekivati da će u svojoj konačnoj inačici energetska strategija morati odgovoriti i na niz pitanja koja se trenutno niti ne postavljaju. Da bi proces izrade nove hrvatske energetske strategije bio uspješan, dakle, ključna je diskusija - otvoreno razmjenjivanje ideja, stavova i inicijativa. Tradicionalna energetska konferencija Jutarnjeg lista koja se sutra održava u Smaragdnoj dvorani zagrebačkog hotela Esplanade, prilika je za prvu takvu diskusiju o dosad viđenim segmentima buduće energetske strategije. U dvije panel diskusije sudjelovat će ključni ljudi domaćeg energetskog sektora, od policymakera kao što je resorni ministar Tomislav Ćorić, preko čelnika najvećih energetskih kompanija Ine, HEP-a, Enna Grupe, RWE-a, do uglednih konzultanata i predstavnika akademske zajednice. Može li hrvatska energetika napokon napraviti korak naprijed i, ako može, u kojem smjeru treba iskoračiti?

Inačica na drugom jeziku / Alternate language version