Ministar zaštite okoliša i energetike Tomislav Ćorić (lijevo s kamenom temeljcem) Jure Miskovic / CROPIX
Krajem studenoga prošle godine Europska komisija je objavila svoju viziju 2050. godine u sklopu strateškog dokumenta kako bi Europska unija izvršila svoje ciljeve prema Pariškom sporazumu. Cilj Pariškog sporazuma je limitiranje globalnog zatopljenja ispod 2°C i pokušati ga zadržati ispod 1.5°C. Europska unija ne može sama spriječiti globalno zatopljenje, ali može biti uzor drugim zemljama da se pridruže globalnoj energetskoj tranziciji.
Europska komisija je bila na meti kritika zbog svojih neambicioznih ciljeva za 2030. godinu (prijedlog Europske komisije je bio 27% udio obnovljivih izvora energije, a Europski parlament je tražio 35% - na kraju je kompromisnih 32% bilo dogovoreno kao cilj za 2030. godinu). Međutim ovog puta je Europska komisija predstavila viziju kakvu Europska unija zaslužuje. Strateški dokument se sastoji od 8 scenarija koji se sastoje od manje ambicioznih scenarija (80% smanjenje stakleničkih plinova do 2050.) te optimističnih scenarija kojima je cilj nulta neto stopa emisija stakleničkih plinova.