Novi Baltički plinovod dobiva multimilijunsku potporu za izgradnju kao odgovor na Sjeverni tok 2

Autor:

  • Karla Juničić

16.04.2019.

FILE PHOTO: The Nord Stream 2 pipe laying vessel Audacia is pictured off Ruegen island, Germany, November 7, 2018. REUTERS/Axel Schmidt/File Photo
Axel Schmidt / REUTERS

Platforma Sjevernog toka 2 u blizini njemačkog otoka Ruegen

Plinovodi su bila jedna od glavnih tema Europske unije u ponedjeljak. Dok je europsko Vijeće usvojilo nove propise o plinovima kojima se europska regulativa za plinsku infrastrukturu proširuje i na plinovode zemalja izvan Unije, Europska komisija je potpisala multimilijunsku potporu koja će omogućiti nastavak novog plinovoda između Danske i Poljske.

Prema novim propisima Vijeća ubuduće će i dijelovi plinovoda kojima se uvozi plin a nalaze se na teritoriju ili u teritorijalnim vodama EU-a podlijegati istoj regulativi kao i europski plinovodi.

Propisi uključuju i obvezu odvajanja opskrbe od transporta te jamčenje pristupa plinovodu drugim opskrbljivačima, a eventualna izuzeća od te regulative odobravat će Europska komisija.

- Jako sam sretan što je usvojen ovaj jako važan dokument. Naporno smo radili kako bismo došli do svima prihvatljivog kompromisa i mislim da sada imamo dobro rješenje koje će jamčiti imamo pošteno i konkurentno europsko tržište plina”, rekao je rumunjski ministar za energetiku Anton Anton.

Donošenjem ove odluke vjerojatno će se zakomplicirati i odgoditi izgradnja Sjevernog toka 2 čemu se protivi nekoliko baltičkih i srednjoeuropskih država poput Poljske, Estonije, Latvije i Litve.

Sjeverni i Baltički tok

Projekt plinovoda između Danske i Poljske smatra se odgovorom Varšave na rusko-njemački projekt Sjevernog toka 2.

Investitori za plinovod od Rusije do Njemačke su ranije podnijeli zahtjev za izgradnju plinovoda u danskim teritorijalnim vodama južno od danskog otoka Bornholm na Baltičkom moru, dok su pokušavali prevladati prigovore iz Poljske. Danska energetska agencija je rekla da je projekt Sjeverni tok 2 podnio zahtjev za alternativnu rutu  u danskoj gospodarskoj zoni za koju ona još nije izdala službenu dozvolu.

Međunarodni konzorcij Sjevernog toka 2, sa sjedištem u Švicarskoj, potvrdio je da je zatražen zahtjev za trećom rutom. U priopćenju navode da se traženje opcije za treću rutu 'može promatrati samo kao namjerni pokušaj odgode završetka projekta', dodajući da bi europski potrošači mogli izgubiti čak i najmanje 20 milijuna eura dnevno.

Neke europske zemlje tvrde da bi Sjeverni tok 2 mogao povećati ovisnost Europe o Rusiji kao dobavljaču energije. Pritom su Sjedinjene Američke Države, koje žele prodati svoj ukapljeni prirodni plin Europi, zaprijetile sankcijama tvrtkama uključenim u podmorski plinovod. Iako je u cijelosti u vlasništvu ruskog plinskog giganta Gazproma, polovica troškova projekta vrijednih 8 milijardi eura pokriva pet europskih energetskih i kemijskih tvrtki, uključujući Shell, BASF i ENGIE.

Dvosmjerni podmorski plinovod između Danske i Poljske povezivat će Sjeverno more, Dansku i Baltičko more, što će u konačnici omogućiti Poljskoj isporuku 10 milijardi kubičnih metara plina godišnje iz Norveške.

Vrijednost plinovoda, koji će biti dovršen 2022. godine, iznosi 1,6 milijardi eura, od čega će oko pola snositi poljska strana.

Novi put plina

Projekt Baltičkog plinovoda, poznat i pod nazivom 'norveški koridor', ima za cilj stvaranje nove rute opskrbe plinom na europskom tržištu koja će smanjiti ovisnost regije o ruskom uvozu.

Odatle bi se dio norveškog plina mogao slati u druge zemlje Srednje Europe, kao što su Češka, Slovačka, Mađarska, baltičke države i Ukrajina.

EU je pozdravila novi plinovod kao 'ključni europski projekt energetske infrastrukture s velikim prekograničnim prednostima'.

Istovremeno, premijer Poljske Mateusz Jakub Morawiecki je pojasnio da će se ovim plinovodom povećati energetska sigurnost zemlje u trenutku kada će se njen najbliži susjed – Njemačka – oslanjati na ruski plin i Sjeverni Tok 2 koji se trenutno gradi u Baltičkom moru. Protivnici Sjevernog toka vjeruju da bi se energetska ovisnost Poljske o Njemačkoj i Rusiji mogla pretvoriti u političku.