Što će nam S-400? Da zaštitimo istraživače plina

Autor:

02.06.2019.

Russian President Vladimir Putin (L) and his Turkish counterpart Tayyip Erdogan speak during a ceremony to mark the completion of the sea part of the TurkStream gas pipeline, in Istanbul, Turkey November 19, 2018. Sputnik/Mikhail Klimentyev/Kremlin via REUTERS ATTENTION EDITORS - THIS IMAGE WAS PROVIDED BY A THIRD PARTY.
Mikhail Klimentyev / REUTERS

Ruski predsjednik Vladimir Putin i turski Recep Tayyip Erdogan dijele brojne zajedničke interese

Turska razmatra razmještanje ruskog raketnog sustava duž svoje južne obale kako bi štitila ratne brodove koji štite brodove koji tragaju za izvorima ugljikovodika, narodski rečeno nafte i plina, objavio je Bloomberg pozivajući se na neimenovane izvore.

Ova vijest je došla desetak dana nakon što je turski ministar vanjskih poslova Mevlüt Çavuşoğlu rekao da Ankara “ne priznaje jednostranu i nelegitimnu Isključivu ekonomsku zonu koju su proglasili grčki Ciprani”. Dodajući kako će Turska nastaviti “koristiti svoja suverena prava” u istraživanju plina i nafte nedaleko od ciparske obale.

Europska unija i SAD izrazili su početkom svibnja duboku zabrinutost zbog najave Turske da će pokrenuti aktivnosti traganja za naftom i plinom na području koje je Cipar proglasio Isključivom ekonomskom zonom. “Provokativna akcija Turske predstavlja besramno kršenje suverenih prava Cipra”, poručili su tada iz ciparskog ministarstva vanjskih poslova. Çavuşoğlu je na sve to lakonski odgovorio kako se “treće strane ne bi trebale miješati u pitanje preklapanja granica na moru između dviju država”. Turska nije potpisnica Međunarodne konvencije o pravu mora i ne priznaje njezine odredbe.

Eliot Engel, čelnik Odbora za vanjsku politiku Zastupničkog doma američkog Kongresa, rekao je da Washington želi raditi s Ciprom i Izraelom ojačali mir na istočnom Sredozemlju. “SAD traži prijateljske države u regiji koje dijele ključne demokratske vrijednosti u svjetlu ruskih zlonamjernih spletki”, rekao je Engel ovog tjedna.

Otkrivena nalazišta plina uz izraelsku i ciparsku obalu iz temelja mijenjaju geostratešku sliku istočnog Sredozemlja. Koje je jedna od najosjetljivijih sigurnosnih točaka NATO-a. Turska ima prigodu postati regionalnim čvorištem kad zaživi Turski tok koji će dovoditi ruski plin, a tu je i kaspijski TANAP, a jačaju i veze s Iranom koji ima velika nalazišta plina.

No, s druge strane raste kontra smjer: Grčka i Bugarska već grade interkonektor pri čemu i Atena pledira na poziciju regionalnog čvorišta prije svega zbog nalazišta oko Cipra. Egipat je početkom godine okupio Jordan, Izrael, Cipar, Grčku, Palestinsku samoupravu i Italiju kako bi usklađivali energetske interese. I stvorili pakt kojim bi onemogućili Tursku da postane regionalni lider u transportu plina. Sve to pomno prati i Rusija koja je izuzetno zainteresirana da plin ostane njezino temeljno geopolitičko oruđe i oružje. Na tom joj je planu Turska važan saveznik. Koji je u sve većem sporu s NATO-om i EU. S kojima je Rusija u trajnom sporu. Da bi Engel rekao kako je “vjerojatno došlo vrijeme da se ukine američki embargo na isporuku oružja Cipru -

Ukratko, na istočnom Sredozemlju puno toga novog.

Dodatak: Ukapljeni prirodni plin (LNG) sve je važniji u kineskom "energetskom miksu", ocijenili su u ponedjeljak analitičari S&P Global Platts. Ulaganja u obnovljive izvore energije u azijsko-pacifičkoj regiji preteći će do iduće godine potrošnju na traganje za naftom i plinom, procjenjuje konzultantska kuća Rystad Energy. Struja proizvedena u vjetroelektranama na kopnu i u solarnim pogonima bit će sljedeće godine u pravilu jeftinija od one proizvedene uz pomoć bilo kojeg fosilnog goriva, što ide u prilog izvorima energije koji ne proizvode ugljik, pokazalo je u srijedu objavljeno izvješće. Struja proizvedena u vjetroelektranama na kopnu i u solarnim pogonima bit će sljedeće godine u pravilu jeftinija od one proizvedene uz pomoć bilo kojeg fosilnog goriva, pokazalo je u srijedu objavljeno izvješće. Nagli pad uporabe nuklearne energije ugrozio bi energetsku sigurnost i klimatske ciljeve te značajno povećao emisiju stakleničkih plinova, navodi se u izvješću Međunarodne agencije za energiju (IEA).

Inačica na drugom jeziku / Alternate language version