VELIKA GEOPOLITIČKA IGRA ENERGIJOM: Sve se raspetljalo nakon sastanka četvorke u Parizu

Autor:

  • Karla Juničić

23.12.2019.

Russian President Vladimir Putin, French President Emmanuel Macron, German Chancellor Angela Merkel and Ukrainian President Volodymyr Zelenskiy attend a Normandy-format summit in Paris, France December 9, 2019. Sputnik/Alexei Nikolsky/Kremlin via REUTERS ATTENTION EDITORS - THIS IMAGE WAS PROVIDED BY A THIRD PARTY.
Alexei Nikolsky / REUTERS

Ruski predsjednik Vladimir Putin, francuski predsjednik Emmanuel Macron, njemačka kancelarka Angela Merkel i Ukrajinski predsjednik Vladimir Zelenski tijekom summita u Parizu, 9.prosinac, 2019.

Briga oko novog sporazuma između Ukrajine i Rusije o tranzitu plina, briga je koja podrazumijeva hoće li Europa imati mirnu plinsku zimu, i naravno, da naš račun za plin neće iznositi previše.

Naime svi se s nelagodom prisjećaju krize 2009. godine kada je Rusija odlučila zatvoriti dotok plina. Sporazum koji je tada sklopljen ističe i mora se obnoviti do 29. prosinca.

U četvrtak su se već za to pobrinuli ruski i ukrajinski ministar energetike koji su se sastali s potpredsjednikom Europske komisije Marošom Šefčovičem i ‘’načelno dogovorili’’ oko produljenje ugovora o tranzitu ruskog plina kroz Ukrajinu. Nakon Berlina su dogovor potvrdili u bjeloruskom glavnom gradu Minsku. No, svima je poznato da dogovor s Rusijom nije nimalo lagan i da negdje mora postojati neki ustupak.


Sve plaćamo

Naravno taj ustupak se nalazi u rješavanju političkog pitanja s Ukrajinom, a već je poznato da je ruski predsjednik Vladimir Putin i ranije koristio plinovode Gazproma kako bi naudio Europi.
Velika ruska energetska tvrtka Gazprom je u subotu objavila da pristaje platiti 2,9 milijardi dolara ukrajinskoj plinskoj tvrtki Naftogaz kako bi prekinula dugotrajan spor na međunarodnom sudu, prenijela je Hina. Radi se o odluci arbitražnog suda u Stockholmu iz veljače 2018. koju je Gazprom napokon odlučio platiti do kraja godine. Ali ništa nije besplatno.


Problemi oko tranzita plina iz Rusije preko Ukrajine započeli su padom Sovjetskog saveza kada je Rusija preuzela kontrolu nad infrastrukturom plinovoda. Ukrajinci su kontinuirano prigovarali zbog navodno previsoke cijene plina ruskog monopolista Gazproma, a Gazprom je optuživao ukrajinski Naftogaz za kašnjenje u plaćanju i neovlašteno povlačenje plina iz sustava, de facto krađu.


Nekoliko kriza dostave plina se nanizalo 1992, 1993 i 1994 godine. Naravno, isporuka plina je uvijek ovisila o političkim kretanjima. Kada je srušen proruski predsjednik Leonid Kučma nakon Narančaste revolucije 2005. godine ona je obustavljena. Kada je Gazprom optužio Naftogaz da mu duguje 2,4 milijarde dolara, izbila je već spomenuta kriza s kraja prošlog desetljeća.


Dogovoru oko tranzita ukrajinskog plina prethodio je summit u Parizu 9. prosinca koji je nakon pet i pol godina separatističkog sukoba na istoku Ukrajine rezultirao napretkom ka mirovnom rješenju.


Putin miran

 U ‘’normandijskom formatu’’, Rusija i Ukrajina su uz posredovanje Francuske i Njemačke odlučile riješiti sukob u kojem je do sada poginulo više od 13.000 ljudi, a raselilo se oko 2 milijuna. Ukrajinski predsjednik Vladimir Zelenski je sada pod snažnim pritiskom da provede sporazum iz Minska, iz 2015. godine kojim bi se priznao poseban status istočne regije Donjecka i Luhanska, poznatije kao Donbas. Prema dogovorenoj tzv. ‘’Steinmeirovoj formuli’’ (tadašnji njemački ministar vanjskih poslova, sada predsjednik Frank-Walter Steinmeier) separatističkoj regiji se mora dati pravo da glasa o svojem budućem statusu.


Također ukrajinski ustav se mora promijeniti kako bi omogućio regiji samoupravu. Na svojoj godišnjoj novinskoj konferenciji Putin je jasno rekao da podupire proruske pobunjenike na istoku Ukrajine i poziva na pregovore s Kijevom.


Putin inzistira da se pitanje granica može riješiti tek nakon izbora u toj regiji. Iako je Rusija glavni krivac ukrajinske krize, Ukrajina nije do sada nije bila spremna na veće pomake u rješavanju krize.
U cijeloj toj priči Krim se gotovo više ni ne spominje.


Pat-pozicija

Zelenski se sada nalazi u vrlo neugodnoj poziciji. On mora napraviti ustupak Rusiji kako bi riješio konflikt u Donbasu što je obećao kada je stupio na vlast u travnju 2019. Zelenski se nalazi pod snažnim pritiskom u Kijevu i želi izbjeći bilo kakav gubitak povjerenja u rješavanju konflikta s Rusijom koja se smatra agresorom.


Istovremeno, našao se u centru opoziva američkog predsjednika Donalda Trumpa zbog navodne upletenosti u istragu protiv Trumpovog protukandidata za predsjedničke izbore, demokrata Joea Bidena. Zelenski također ne smije izgubiti svoj kredibilitet među državama Europske unije.
Rješavanje ukrajinskih odnosa s Rusijom približilo bi Moskvu Europi: francuski predsjednik Emmanuel Macron rekao je da bi u današnjem geopolitičkom okruženju bilo bitno imati ‘’Europu koja se širi od Lisabona do Vladivostoka’’ čime se Moskva izvlači iz zagrljaja Kine.