‘Žuti prsluci’ se bore za socijalno pravednu tranziciju na čistu energiju

Autor:

  • Frédéric Simon/ EURACTIV.com

27.11.2018.

A protester wearing yellow vest, a symbol of a French drivers' protest against higher fuel prices, stands on the red light on the Champs-Elysee in Paris, France, November 24, 2018. REUTERS/Benoit Tessier TPX IMAGES OF THE DAY - RC18E35FA080
Benoit Tessier / REUTERS

Francuski prosvjednici na Champs-Elyseeu u Parzi

Prosvjedi protiv visokih cijena goriva u Francuskoj stavili su pitanje klimatskih problema u centar političke debate, samo nekoliko dana prije održavanja godišnje konferencije Ujedinjenih naroda o klimatskim promjenama koja će se ove godine održati u Poljskoj. Glavni fokus konferencije bit će 'pravedan prijelaz' na zelenu energiju.

Francuski prosvjednici od 17. studenog marširaju noseći fluorescentne jakne zbog čega su ih prozvali 'žutim prslucima'. Zapaljenim barikadama i konvojima kamiona blokirali su ceste diljem Francuske kako bi izrazili svoje negodovanje zbog visokih cijena goriva.

Nemiri organizirani zbog povećanja poreza na gorivo, mjere zbog koje je cijena goriva u Francuskoj narasla za 10 centi po litri, tijekom ovoga su se vikenda pretvorili u nasilan sukob između tisuće prosvjednika i policije na pariškoj aveniji Champs-Elysée.

Prosvjednici su nemire pokušali opravdati negativnim utjecajem klimatske politike bivšeg ministra za okoliš Nicolasa Hulota na društvo, zbog uvođenja poreza na ugljik tijekom svog mandata.

- Smatram da je prijelaz na čistu energiju velika šala i obmana – rekao je Benoît Julou, glasnogovornik pokreta 'žutih prsluka' u francuskoj pokrajini Bretanji, komentirajući politički govor ministra Hulota tijekom gostovanja na jednoj francuskoj televiziji.

Julou je jednostavnom računicom zaključio da sugrađani koji prosječno zarađuju 1.200 eura mjesečno i koji plaćaju stanarinu gotovo 450 eura mjesečno, ne mogu platiti ekološke poreze na gorivo. Istovremeno, vladini poticaji od 4.000 eura za kupovinu električnog automobila nisu dovoljni da ljude odvrate od kupovine dizel vozila, zato što se električna vozila na tržištu ne mogu pronaći za manje od 10.000 eura.

- Mi nismo protiv ekologije, naprotiv. Međutim, vi ste naprosto izgubili doticaj sa stvarnošću – Julou je rekao bivšem ministru Hulotu.

Francuzi se slažu s Julouovim stavom.

Rezultati ispitivanja javnog mnijenja, objavljeni u francuskom tjedniku Le Journal du Dimanche, dokazali su da je čak 62 posto Francuza i dalje spremnije kupiti gorivo i energiju, unatoč tome što bi to dodatno odgodilo tranziciju na čistu energiju.

Predstavnici francuskih zelenih naglasili su da je ekološki porez na gorivo zanemariv u usporedbi s ukupnim poreznim opterećenjem na benzin i dizel. S druge strane, francuski predsjednik Emmanuel Macron smatra da je oporezivanje fosilnih goriva koji zagađuju okoliš nužan preduvjet prelaska na čistu energiju.

- Od onoga trenutka kada osvijestimo da su fosilna goriva neprijatelj čovječanstva dužni smo potaknuti ljude da što prije pređu na čistu energiju, a to smo odlučili učiniti povisivši cijene goriva - odgovorio je bivši ministar Hulot glasnogovorniku 'žutih prsluka'. Kako se porast cijena ne bi odrazio na najsiromašnije, poduzeti će se mjere kako bi se regulirala njihova potrošnja energije, dodao je Hulot. 

- Nemojte kriviti ekologiju, krivite porezno opterećenje i socijalnu nejednakost. Upravo je to je razlog zbog kojeg se moramo boriti – objavio je Hulot u svom prvom pojavljivanju na televiziji nakon što je u kolovozu podnio ostavku.

Pravedna tranzicija

Ipak, pokret 'žutih prsluka' pokrenuo je žustru raspravu. U Europi je rasprava o 'pravednom prijelazu' dobila na važnosti uoči godišnje konferencije Ujedinjenih naroda o klimatskim promjenama koja će se sljedećeg tjedna održati u poljskom gradu Katowice.

Ranije ovog mjeseca, Europski je parlament izglasao da će se uložiti 4,8 milijardi eura u Fond za pravednu energetsku tranziciju u novom prijedlogu europskog proračuna za financijsko razdoblje od 2021 do 2027 godine, kako bi se osigurala financijska pomoć regijama da prijeđu na korištenje održive energije.

- To je samo kap u moru, no barem smo učinili prvi korak - rekla je Christine Revault d'Allonnes-Bonnefoy, zastupnica socijaldemokratske grupe u Europskom parlamentu. Ona smatra da vlade ne smiju ‘uvoditi porez na zagađenje bez donošenja konkretnih promjena’ , primjerice u mobilnosti ljudi i industriji.

- U suprotnom, građani koji najviše trpe posljedice tranzicije postat će još ogorčeniji – dodala je ističući kako je potrebno cjelovito pristupiti sektorima poput automobilske industrije, koja će se najviše naći na udaru zbog prijelaza na čistu energiju, dok će mnogo ljudi izgubiti svoja radna mjesta.

- Kako bi prijelaz na čistu energiju bio prihvaćen, mora biti transparentan i jasno objašnjen – izjavila je Revault d’Allones za Euractiv.

Prijelaz na čistu energiju će zasigurno loše utjecati na neke industrijske sektore. ‘Utjecaj na radna mjesta će biti važan, te se moramo brinuti za radnike koji će biti pogođeni’ politikom dekarbonizacije, rekao je Monserrat Mir Roc iz Europske konfederacije sindikata.

- Ako program dekarbonizacije ne bude mislio na ljude, oni će ga odbiti – izjavio je za Euractiv ranije ovog mjeseca.

'Velika praznina' u socijalnoj politici

Europska unija nije dovoljno angažirana po pitanju socijalnih posljedica. Naime, države članice često moraju same rješavati društvene posljedice klimatskih politika koje se donose na razini europskih institucija.

- Društveni aspekt na razini Europske unije još uvijek je nedovoljno definiran zato što ne postoji jasno definiran pravilnik o zaštiti socijalnih prava građana EU. To je veliki nedostatak i velika praznina - rekla je Karima Delli, francuska zastupnica političke grupacije Zeleni/ESS u Europskom parlamentu.

- Zašto su 'žuti prsluci' na ulici? Zato što će najsiromašniji građani biti žrtve klimatskih promjena - rekla je Delli za Euractiv, dodavši da podupire 'narodnu ekologiju' koja se prvo brine za najslabije te koja 'osigurava da i bogati sudjeluju u zajedničkim naporima’, što nije bio slučaj prilikom uvođenja poreza na gorivo.

Osim oporezivanja, Delli vjeruje da je potrebna globalna vizija za razvoj sektora poput automobilske industrije, zato što ti sektori najviše osjete posljedice rastuće konkurencije Kine i njezino prestizanje Europe po pitanju uvođenja električnih automobila.

- Države članice moraju razumjeti da je klimatska borba zapravo borba za njihova randa mjesta – izjavila je Delli naglasivši da su 'dužni promijeniti trend i uvesti Europu u 21. stoljeće.

- Danas moramo misliti na sektore u kojima se otvara najviše radnih mjesta, a upravo su to sektori energetske tranzicije - rekla je Delli, navodeći obnovljive izvore energije, električna vozila i rješenja koja nudi digitalna mobilnost.

Ovaj članak je u cijelosti preuzet s Euractiv.com i preveden na hrvatski.

Inačica na drugom jeziku / Alternate language version