Bruxelles najavio kazne Rimu ako se proračun ne izmijeni po njihovoj uputi

Ako Italija nastavi s neposluhom, EU će joj najvjerojatnije nametnuti sankcije u iznosu od 0,5 posto BDP-a.
Jean-Claude Juncker i Pierre Moscovici
 Yves Herman / REUTERS

Europska komisija jučer je učinila prvi korak prema pokretanju postupka prekomjernog deficita protiv Italije nakon što je ta država odbila značajnije izmijeniti prijedlog proračuna za sljedeću godinu.

Komisija je izmjene ocjenila nedovoljnima pa prijedlog talijanskog proračuna i dalje smatra neprihvatljivim.

Životni standard

Ova ocjena objavljena je nakon sastanka Kolegija Europske komisije u sklopu paketa o Europskom semestru kojim su analizirana i makroekonomska kretanja u drugim državama članicama Europske unije.

- Mi i dalje vjerujemo da ovakav proračun nosi rizik za talijansko gospodarstvo, tvrtke, štediše i porezne obveznike - rekao je povjerenik EU za ekonomska pitanja Pierre Moscovici. Bruxelles ne prihvaća argumentaciju Rima da je riječ o mjerama za poboljšanje životnog standarda Talijana. Jučerašnja odluka Europske komisije nije početak postupka u formalnom smislu, ali je korak u tom smjeru.

Formalna bi procedura mogla uslijediti za nekoliko tjedana i onda bi se Italiji dao službeni rok od nekoliko mjeseci za smanjenje planiranog deficita, a u slučaju neposluha mogu se nametati sankcije u iznosu od 0,5 posto BDP-a.

Prijedlog

No, i jučer je talijanski premijer Giuseppe Conte poslao poruku da ne misle mijenjati prijedlog proračuna i on vjeruje kako je proračun “korak u pravom smjeru”. Conte će se u subotu sastati s predsjednikom Europske komisije Jean-Claudeom Junckerom, ali je teško očekivati da će taj sastanak nešto bitno promijeniti.

Zadani rok

U izvještaju Komisije za Italiju podsjeća se kako vlada te države svojim fiskalnim planovima za 2019. godinu mijenja faktore koje je u proljeće analizirala Komisija i odudara od obveza prema fiskalnom paktu o stabilnosti.

Komisija je prije tri tjedna od Italije zatražila izmjenu prijedloga proračuna za ovu godinu, što je vlada u Rimu odbila učiniti u zadanom roku. Izmjene su bile minorne, uglavnom kroz povećanje ciljeva privatizacije. Europska komisija smatra da, na osnovi jesenskih gospodarskih prognoza, Italija neće ispuniti ciljeve smanjenja javnog duga zbog čega je i izrađen izvještaj koji je prvi korak ka pokretanju postupka o prekomjernom deficitu protiv Italije. Taj postupak se može pokrenuti i zbog previsokog deficita, ali i zbog javnog duga.

Konsolidacija

Javni dug Italije ionako je znatno iznad dopuštene razine, ali je dosad Komisija uvažila pozitivni trend smanjenja pa nije pokrenula postupak. Sada se novim prijedlogom proračuna otvara mogućnost negativnog trenda i ponovnog rasta javnog duga Italije, koji je ionako veći od 130 posto BDP-a. Talijanska vlada, na osnovi nacrta proračuna, prognozira pad javnog duga, ali s tim se prognozama ne slaže Europska komisija koja smatra da će on ostati isti, što znači daleko ispod ciljeva koji su postavljeni ranijim paketima fiskalne konsolidacije. Europska komisija i Italija su, čini se, odlučne u stavovima i niti jedna strana ne želi popustiti. Komisija to ne smije zbog drugih država članica i zbog opasnosti koju ovakvo ponašanje talijanske vlade ima za stabilnost cijele eurozone i šire Europske unije. S druge strane, talijanska vlada vjerojatno želi ovakav svađalački odnos s Bruxellesom do održavanja europskih izbora krajem svibnja sljedeće godine. Zato i nije jasno hoće li se eventualno sankcije protiv Italije nametnuti prije tih izbora.

Svaki Talijan dužan je 37.000 €, a za dug izdvoji 1000 € godišnje

Javni dug Italije je drugi najveći u EU i jedan od najvećih na svijetu. Taj dug je teret od gotovo nevjerojatnih 37.000 eura po stanovniku, a servisiranje duga godišnje svakog Talijana stoji oko 1000 eura.

“Nagomilani javni dug uskraćuje Italiji fiskalni prostor koji je potreban za stabilizaciju gospodarstva u slučaju makroekonomskih šokova.

Isto tako, predstavlja međugeneracijski teret koji će pasti na buduće naraštaje u Italiji. Činjenica da servisiranje troškova duga apsorbira znatno veću količinu javnih izvora u Italiji nego u drugim državama euro područja ide na štetu produktivnosti”, navedeno je u izvještaju Europske komisije. Primjerice, prošle je godine Italija samo za servisiranje duga platila više od 65 milijardi eura, što je ista svota koliko je izdvojeno za školstvo u toj državi. Sadašnja situacija u kojoj se Italija i Bruxelles ne mogu dogovoriti opasnost je za stabilnost cijele eurozone, a neki smatraju da bi se ovaj raskol mogao pretvoriti u naveću krizu Europske unije.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
20. travanj 2024 09:40