Europska središnja banka: 'Mirovinski sustav prisiljava radnike da dulje ostaju na tržištu rada'

Autor:

20.12.2018.

FILE PHOTO: European Central Bank (ECB) President Mario Draghi speaks during a news conference following the governing council's interest rate decision at ECB headquarters in Frankfurt, Germany, October 25, 2018. REUTERS/Kai Pfaffenbach/File Photo
Kai Pfaffenbach / REUTERS

Predsjednik Europske središnje banke Mario Draghi

Gotovo tri četvrtine novozaposlenih u eurozoni u proteklim godinama činili su radnici stariji od 54 godine, što upućuje na zaključak da reforme mirovinskog sustava sile radnike da dulje ostaju na tržištu rada, pokazuje u četvrtak objavljeno istraživanje Europske središnje banke (ECB).

Od 2013. godine u eurozoni je otvoreno 9,6 milijuna radnih mjesta a blizu tri četvrtine njih popunili su radnici u dobi 55 do 74 godine, zaključak je članka objavljenog u ECB-ovom ekonomskom biltenu.

Usporedbe radi, njihov je udio u 10-godišnjem razdoblju prije dužničke krize bio manji od trećine, ističu u ECB-u.

- Demografija i mirovinske reforme vjerojatno su glavni faktori koji objašnjavaju dubinske promjene u dobnim kategorijama novozaposlenih - zaključak je autora članka.

Radnici u 'najboljim godinama', od 25 do 54 godine, činili su tek oko petine novozaposlenih u navedenom vremenskom razoblju. U prethodnom je razdoblju njihov udio iznosio oko dvije trećine.

Europska populacija naglo stari i radna snaga mogla bi se smanjiti u idućim desetljećima i pojačano opterećivati državne financije s obzirom na rekordno velik broj umirovljenika u odnosu na broj radnika.

Trenutno na jednog umirovljenika dolaze tri radnika, najmanje otkada su se počeli pratiti ti podaci. U Europskoj komisiji procjenjuju da bi do sredine stoljeća na jednog umirovljenika trebala dolaziti dva radnika.

Istraživanje Europske središnje banke pokazuje također da su visoko kvalificirani radnici u razdoblju ekonomskog oporavka činili gotovo 80 posto novozaposlenih dok je u predkriznom razdoblju njihov udio iznosio 60 posto.

ECB-ovi stručnjaci utvrdili su također da je udio Njemačke u povećanju broja zaposlenih u promatranom razdoblju bio znatno veći nego u razdoblju prije krize dok je onaj Italije i Španjolske smanjen.