Grčka dovršila program spašavanja no pred njom su teška vremena

Autor:

  • Jorge Valero/ EURACTIV.com

20.08.2018.

, Image: 252651792, License: Rights-managed, Restrictions: , Model Release: no, Credit line: Profimedia, Alamy
Profimedia, Alamy

Ilustracija

Grčka je u ponedjeljak 20. kolovoza dovršila program spašavanja, obilježivši tako ključan trenutak u svojoj novijoj povijesti i kraj najtežeg razdoblja euro područja, no analitičari i dužnosnici kažu da je zemlja sada suočena s teškom zadaćom održavanja vlastitog gospodarstva.

Saga o prvom paketu pomoći koji je ponuđen članici eurozone u svibnju 2010. godine donijela je i prvi slučaj u kojem jedna razvijena zemlja nije mogla ispuniti svoje obveze prema MMF-u, te je u ljeto 2015. godine gotovo razorila eurozonu.

No nakon osam godina davanja novčane pomoći za reforme, što je uključivalo i 326 milijardi eura od EU-a i MMF-a, Atena će izaći iz „najtežeg i najdužeg procesa prilagođavanja u Europi“, izjavio je za EURACTIV jedan dužnosnik EU-a.

- Bez europske financijske pomoći Grčko bi gospodarstvo bilo uništeno i vjerojatno se desetljećima ne bi moglo oporaviti - rekao je u petak Pierre Moscovici, povjerenik Europske komisije za ekonomske poslove.

- Sva bi europska gospodarstva barem djelomično bila uvučena u grčki ponor - dodao je.

Način na koji je osmišljen program pomoći i rezultati koje je dao, međutim, ostaju kontroverzni i u godinama koje dolaze pred Grčkom je težak put prema potpunom oporavku.

Kako bi Grčkoj olakšala ponovno preuzimanje gospodarske i financijske autonomije, Euroskupina je u lipnju dogovorila niz mjera umjerenih na lakši prelazak na tržišta.

Članice eurozone ponudile su novčanu pomoć u iznosu od 24 milijarde eura kako bi pokrile sve financijske potrebe do ljeta 2020.

Uz to, ministri financija konačno su revidirali uvjete ogromnog duga (većina prema članicama eurozone) kako bi ga učinile održivim.

Euroskupina je odgodila veći dio plaćanja do 2033. godine i produžila dospijeća za deset godina, kako bi omogućila krhkom grčkom gospodarstvu da prodiše.

Dio europskih vjerovnika, a osobito Njemačka, blokirali su zahtjev MMF-a za otpis značajnog dijela duga.

No unutarnje političke borbe i izbori koji će se održati u jesen 2019. godine, nemiri koji svoje ishodište imaju u Turskoj, a uskoro moguće i u Italiji te zahtjevni fiskalni ciljevi nametnuti Ateni za sljedeću polovicu stoljeća uvod su u nove poteškoće s kojima je zemlja suočena.

Za neke su pregovori o grčkome dugu (uz 178% BDP-a najveći je u EU) neizbježni, dok drugi pak u zemlji, a i izvan nje smatraju da će biti potreban novi program pomoći.

Referirajući se na teška vremena koja čekaju Grčku, glavna je poruka EU-a da je kraj ovog programa zapravo tek početak.

- Jasno je da je stvarnost na terenu i dalje teška - rekao je Moscovici.

Iako je rekao da su vremena oštrih mjera štednje završena, „mnogo se toga mora učiniti kako bi Grčka stala na noge“.

- Smanjenje javnog duga i provođenje reformi moraju biti vladini prioriteti - dodao je.

Strogi nadzor

Od sutra će grčko gospodarstvo biti prvo među članicama eurozone na koje će se primijeniti „pojačani nadzor“.

Cilj je osigurati da Atena u potpunosti provede dogovorene reforme i ispuni fiskalne ciljeve, koji su „visoki i ambiciozni“, priznao je izvor iz EU-a.

Grčka će morati postići primarni suficit (prije plaćanja kamata) od 3,5% BDP-a do 2022. godine i smanjiti ga na 2,2% do 2060.

Činjenica je da ni jedna druga nacija nije postigla tako uravnoteženu razinu javnih financija na održiv način u dužem razdoblju.

U međuvremenu, zemlja će morati završiti katastar i provesti ambiciozan program privatizacije kako bi prodala 19 luka, zračnih luka i drugu javnu imovinu.

Ako Grčka ne uspije provesti reforme, mogla bi izgubiti do 4 milijarde eura namijenjenih pokrivanju financijskih potreba u sljedećih nekoliko godina.

Trojka (Komisija, MMF i Europska središnja banka te Europski stabilizacijski mehanizam) pozivaju Grčku da poboljša konkurentnost gospodarstva, smanji visoku razinu neuparene imovine banaka i riješi stopu nezaposlenosti koja je još uvijek 20%.

Izazovi

- Grčka je i dalje suočena s mnogim izazovima - rekao je prošli mjesec Valdis Dombrovskis, potpredsjednik Komisije za euro.

Novinarima je izjavio da se njene slabosti „sustavno rješavalo“ uz pomoć stotina mjera dogovorenih između grčke vlade i trojke. No smatra da je „za provedbu reformi i vidljive rezultate potrebno vrijeme“.

Većina, međutim, u institucijama (Komisija, MMF, Europski parlament) a i zvan njih smatra da je program pomoći bio manjkav.

Izbjegnuto je „neuredno neispunjenje obveza“ koje bi imalo gore gospodarske i društvene posljedice, kako je zaključeno u izvješću Europskog parlamenta 2014. godine.

No zastupnici Parlamenta naglasili su da su i Grčka i druga spašena gospodarstva eurozone (uključujući Irsku i Portugal) bili žrtvama nedostatka spremnosti i iskustva institucija EU-a za spašavanje država članica kao i nedostatka instrumenata MMF-a za rješavanje problema neodrživih gospodarstava u ograničenom razdoblju u kojem su programi trajali.

Četiri godine bilo je nedovoljno za preokret gospodarstva nakon desetljeća nemara, neplaćanja poreza i pogrešnog trošenja grčih vlada.

Mjere štednje

Zemlja je uz to bila žrtva mjera štednje koje su se u to vrijeme proširile Europom. Rezultat je bila samonametnuta druga recesija u Europi te dva programa pomoći za Grčku koji su gurnuli gospodarstvo u depresiju.

Toksična mješavina fiskalnih rezova koje je nametnuo MMF te strukturnih reformi koje je zahtijevala Komisija, uz početni učinak negativnog rasta, doveli su do lijeka koji zamalo da nije ubio pacijenta. Grčka je izgubila gotovo 25% svog BDP-a od 2010. godine, a nezaposlenost je u rujnu 2013. dosegla 28%.

Grčka je platila za pogreške MMF-ovih ili Komisijinih dužnosnika, ali i njihovih političkih šefova.

Kada je drugi program pomoći bio pri kraju, a zemlja uspješno ispitala povjerenje ulagača s izdavanjem malog duga, Euroskupina je krajem 2014. godine odbila zahtjev tadašnjeg grčkog premijera Andonisa Samarasa za izlaskom iz programa, uz neispunjenje nekih manjih ciljeva, kako bi se Grcima dalo zraka.

Odbijanje tog zahtjeva u konačnici je dovelo do prijevremenih izbora i pobjede krajnje lijeve Syrize.

Cilj je Alexisa Tsiprasa, šefa stranke, i njegova osebujnog ministra financija Yanisa Varoufakisa bio obustaviti skrbništvo trojke s korektivnim faktorom na grčki dug.

Nakon pola godine napetih pregovora nakon kojih je Grčka bila pred izlaznim vratima iz eurozone, Tsipras je ipak u srpnju 2015. prihvatio zahtjevni treći program pomoći, koji su prije toga grčki glasači bili odbili na kontroverznom referendumu koji je raspisao premijer.

Grčka izlazi iz trećeg programa spašavanja danas, u ponedjeljak, s primarnih suficitom od 4,2% BDP-a i gospodarstvom za koje se očekuje stopa rasta veća od 2% u sljedeće dvije godine.

No cijena plaćena za izbjegavanje bankrota, raščišćavanje javnih financija, reforme gospodarstva i ostanak u eurozoni možda je bila previsoka.

- Ne planiramo proslavu - izjavio je u petak vođa parlamentarne skupine SYRIZE, aludirajući na dovršetak programa.

Rekao je da velik dio grčkog stanovništva i dalje ima ozbiljne financijske probleme.

Blizina bankrota natjerala je prije tri godine borbenog Tsiprasa na popuštanje. Syrizina vlada također je imala korist od niskih kamatnih stopa Europske središnje banke i pada cijena nafte.

No sada kada je zemlja dobila više fiskalnog prostora, primirje između Atene i Brisela je na kocki. Tsipras želi usvojiti poreznu reformu kako bi privukao glasače srednje klasi prije izbora sljedeće godine i to s viškom postignutim u odnosu na fiskalni cilj za ovu godinu (3,5% BDP-a).

Komisija je upozorila da iako je program završen, u skladu s „pojačanim nadzorom“ trojku treba konzultirati vezano uz bilo kakve reforme.

Osjetljivost

Nadalje, kraj novčanog poticaja Europske središnje banke, zajedno s rastom cijena nafte, pogoršava političku nestabilnost u EU i izvan nje. Turbulencije na tržištima pokazat će da Grčka u očima ulagača ostaje nestabilna, kao što je bilo vidljivo zadnjih dana nakon krize turske lire.

Iako grčka ima godinu i pol prije početka zaduživanja na tržištu, ulagači su vrlo oprezni kad je riječ o njenom gospodarstvu i uvjetima izlaska iz programa pomoći.

Europljani su otišli predaleko u stvaranju lijeka i nisu uspjeli olakšati teret u trenutku kada zemlja napušta čamac za spašavanje. Ako se iz ove grčke tragedije išta može naučiti, onda je to da je bolje spriječiti nego liječiti.

Članak je preuzet u cijelosti s portala Euractiv.com i preveden na hrvatski.