Nesavršena priča o savršenom uspjehu; 20 godina eura

Autor:

  • Euractiv.com

07.01.2019.

Split, 240113 .
Novac, euro.
Ilustracija novcanica euro.
Foto: Tom Dubravec / CROPIX
Tom Dubravec / CROPIX

Ilustracija, euro

U siječnju 1999. godine, službeno je uspostavljena jedinstvena valuta Europske unije, čija je zadaća bila zaštititi blok od gospodarskih kriza te stabilizirati cijene.

Međutim, nedovoljno ujednačavanje gospodarstva država eurozone pokazalo je krhkost te nedostatne ekonomske konstrukcije, izvještava medijski partner francuskog Euractiva, La Tribune. Slaveći svoj 20. rođendan, može se reći da je euro preživio. Njegovu propast, neuspjeh i imploziju ekonomski stručnjaci su predviđali mnogo puta, ali on je uspješno oporavio od financijske i dužničke krize, kao i od ostalih izazova s kojima se proteklih desetljeća suočio.

- Hoće li euro preživjeti 2012. godinu? - pitala se prije sedam godina Isabelle Croizard, La Tribuneova stručnjakinja za devizno tržište.

Tijekom desete obljetnice prelaska na euro, kada su u opticaj puštene novčanice i kovanice, Croizard je naglasila kako je jedinstvena valuta izvanredno odigrala svoju ulogu 'pojačanog čeličnog štita protiv financijskih kriza', štedeći pritom 'sudionike eurozone razarajućih monetarnih oluja na koje su bili naviknuti prije uvođenja eura'.

Europska središnja banka ističe stabilnost tržišta i blagostanje koje donosi euro kao prednosti zajedničke valute, naglasivši pritom da je euro 1. siječnja 2019. godine proslavio 20 godina 'bezgotovinskog eura', kada su se tečajne stope 11 država članica ustalile. Iako nije moguće zanemariti stabilnost koju je euro pružio tržištu Europske unije, građani ne prepoznaju uvijek prednosti koje im zajednička valuta pruža.

Popularna valuta

Euro je narastao. Svakog dana koristi ga preko 340 milijuna Europljana u 19 država članica eurozone, a unatoč kritikama suverenista i populista, valuta je nevjerojatno popularna. Prema rezultatima istraživanja Eurobarometra iz listopada 2018. godine, 74 posto ispitanika diljem eurozone izrazilo je mišljenje kako je euro dobar za Europu. To je najveća zabilježena stopa podrške još od 2004. godine. Naime, većina od 64 posto ispitanika rekla je kako smatra da je euro dobar za njihovu državu, a samo 25 posto ispitanika smatra da je euro loš za gospodarstvo njihove zemlje.

U Francuskoj je taj postotak bio nešto niži, oko 59 posto, a smanjuje se u usporedbi s prethodnom godinom. Osim Italije, Francuska je jedna od država u kojoj građani euro optužuju za gospodarske poteškoće, unatoč tome što su one češće povezane s nedostatkom industrijske kompetitivnosti. Najviša podrška euru zabilježena je u Irskoj, u kojoj čak 85 posto ispitanika smatra da je ta valuta dobra za njihovu državu. Irce slijede Luksemburžani s 80 posto te Austrijanci sa 76 posto.

Održana stabilnost cijena

Usprkos percepciji da će uvođenje eura uzrokovati porast cijena, jedinstvena valuta uspjela je spriječiti povratak inflacije zbog opterećivanja nabavne moći domaćinstava. Od siječnja 1999. godine, inflacija je u prosjeku iznosila do 1.7 posto, što je ispod razine godišnjih inflacija koje su zabilježene u pojedinim državama tijekom prijašnjih desetljeća u kojima euro nije postojao, naglašavaju iz ECB-a.

- Euro je bila logična i potrebna posljedica jedinstvenog tržišta. Zajednička valuta je olakšala putovanje, trgovinu i razmjenu unutar eurozone, ali i šire. Nakon 20 godina, imamo novu generaciju građana koja ne poznaje drugu valutu – izjavio je u prosincu predsjednik Europske središnje banke Mario Draghi.

- U tom periodu, ECB uspješno je ispunila jedan od glavnih uvjeta, a to je održavanje stabilnosti cijena. No, u međuvremenu smo doprinijeli dobrobiti građana eurozone razvivši sigurne i inovativne novčanice, promovirajući sustave sigurnosnog plaćanja, ali i nadgledajući banke kako bismo osigurali njihovu fleksibilnost i stabilnost eurozone – dodao je Draghi.

Potreba za većim približavanjem boljitku

Je li euro podržao ekonomski rast ili ga je ograničio zbog nepopularnih kriterija iz Maastrichta? To je tema o kojoj se može raspravljati. Međutim, ta je valuta uklonila rizik gubitka vrijednosti tržišnog natjecanja što je već samo po sebi nevjerojatno postignuće. ECB ističe kako bi 'BDP po glavi stanovnika u EU vjerojatno bio za petinu manji od današnjeg, da nije došlo do integracije nakon Drugog svjetskog rata' te kako je eurozona druga najveća vodeća svjetska ekonomija po kriteriju BDP-a po glavi stanovnika.

Međutim, razlike u BDP-u su se povećale među državama, posebice između Njemačke i Francuske ili Italije. Prema Eurostatu, stanovnici Luksemburga imaju najviši životni standard, ako je suditi prema kupovnoj moći. Njemačka je na šestom mjestu, dok 11. i 12. poziciju drže Francuska i Italija. Stroga proračunska pravila sama po sebi nisu uspjela približiti gospodarstva koja imaju poprilično različitu razvijenost industrije. Dok je predsjednik Komisije Jean-Claude Juncker izjavio da je euro 'donio boljitak i zaštitu građanima Europe', talijanski predsjednik Parlamenta Antonio Tajani naglasio je kako za to treba još truda.

- Kako bi Europljani u potpunosti imali koristi od jedinstvene valute u smislu radnih mjesta, rasta i solidarnosti, mi moramo dovršiti našu ekonomsku i monetarnu uniju kroz vjerodostojnu financijsku, fiskalnu i političku Uniju. To će također dopustiti Europi da bolje zaštiti svoje građane od potencijalnih kriza – rekao je Tajani.

Nepotpuna konstrukcija

Najveća slabost jedinstvene valute nesumnjivo leži u nepotpunoj konstrukciji. Iako je ona već pokazala revoluciju u državama koje su složno odustale od svoje monetarne suverenosti, većina europskih čelnika složila se oko toga da ekonomska i monetarna unija treba biti dovršena. Do toga bi moglo doći tek onda kada se dovrši bankarska unija i unija tržišnog kapitala, ali i uspostavi vjerodostojna proračunska solidarnost. Drugim riječima, dovršavanje ekonomske i monetarne unije bit će moguće tek kad se oformi proračun eurozone. Taj projekt snažno zagovara Juncker i francuski predsjednik Emmanuel Macron koji je dobio poprilično mlaku potporu Angele Merkel.

Francuski socijalisti i radikalni članovi Parlamenta također daju podršku takvom projektu.

- Ova valuta je nepotpuna jer su se njezini roditelji, koji su i sami bili u financijskoj krizi, predugo svađali oko njezine adolescencije bez da su joj omogućili potrebnu autonomiju za amortiziranje gospodarskih potresa, koju bi omogućio proračun eurozone – izjavili su predstavnici francuskih socijalista i radikala.

- Još uvijek nije dozvoljeno smatrati gospodarsko područje eurozone integriranim područjem, još uvijek joj nije dozvoljeno pričati za stolom tijekom međunarodnih rasprava. Zato, euru kao rođendanski poklon moramo darovati stabilizacijsku funkciju europskih ulaganja koja se mogu nositi sa zadatkom – dodaju predstavnici.

Izvještaj koji je napisao francuski socijalist i član Parlamenta Pervenche Beres podupire uspostavljanje stabilizacijske funkcije europskih ulaganja, EU proračunom garantirane financijske potpore u obliku zajmova državama članicama s ekonomskim poteškoćama, ali i s uključenom stavkom 'kompenzacije nezaposlenosti u zemljama podložnima asimetričnom šoku'.

Nedostatna međunarodna valuta

U svom govoru o stanju Unije kojega je održao u Europskom parlamentu ovoga rujna, Juncker je napomenuo kako 'moramo učiniti više da bismo omogućili našoj jedinstvenoj valuti da pokaže svoj puni kapacitet na međunarodnoj sceni'. Euro je sada uvjerljivo druga najkorištenija valuta na svijetu, koju na ovaj ili onaj način koristi preko 60 država. Međutim, prema statistikama Banke za međunarodna poravnavanja iz 2016. godine, utjecaj eura na strano devizno tržište je potonulo. Eurozona predstavlja 12 posto globalnog BDP-a, a prošle je godine zabilježeno 36 posto međunarodnih transakcija prilikom kojih je korištena jedinstvena valuta.

Unatoč tome, samo 20 posto međunarodnih rezervi u stranim središnjim bankama je u eurima, a radi se o velikom zaostatku za dolarom od 60 posto. Nakon dužničke krize, središnje su banke pokušale uvesti veću različitost u valutama svojih rezervi, posebice u zemljama ubrzanog razvoja. U svrhu ojačavanja međunarodne uloge eura, Komisija je ranije u prosincu najavila javne rasprave i čitav niz mjera kojima se žele ohrabriti akteri određenih strateških sektora da posluju u eurima, dok se istovremeno 85 posto energetskih računa Europske unije vrši u dolarima. Europska komisija je najavila da planira ispitati mišljenje dioničara o tome kako euro može biti više korišten tijekom trgovanja sirovinama, osobito u slučaju poljoprivrednih materijala, metala i minerala, ali i u brodogradnji.

Inačica na drugom jeziku / Alternate language version