Pogled u usporeno gospodarstvo eurozone: Bruno Le Maire predlaže novi ugovor za spas uspavanog europskog gospodarstva

Autor:

  • Karla Juničić

11.04.2019.

French Finance and Economy Minister Bruno Le Maire and Danish architect Bjarke Ingels visit the new Galeries Lafayette flaghip store on the Champs Elysees avenue in Paris, France, March 26, 2019. REUTERS/Gonzalo Fuentes
Gonzalo Fuentes / REUTERS

Francuski ministar financija Bruno Le Maire prilikom posjeta elitnoj Galeriji Lafayette na pariškom Champs Elyseesu

- Ne možemo samo prekriženih ruku gledati kako svjetsko gospodarstvo značajno i zabrinjavajuće usporava, rekao je francuski ministar financija Bruno Le Maire članovima parlamentarne komisije za financije u srijedu predlažući partnerima u eurozoni novi ''ugovor o rastu''.

Prema njegovoj ideji novog ugovora, zemlje sjeverne Europe trebale bi povećati ulaganja kako bi pomogle manje razvijenim zemljama EU, a zemlje manje razvijenog juga bi trebale provesti dodatne reforme koje bi potaknule sveukupni gospodarski rast u eurozoni.

Bruno Le Maire, koji se trudi oko pronalaska lijeka od gospodarske krize koju bi mogao prouzročiti Brexit i oštro zastupa oporezivanje tehnoloških divova, već dugo vremena poziva na veća ulaganja u sjevernoj Europi, no pozivi iz Francuske su uglavnom ostali bez odjeka. Primjerice, još 2014. godine, sadašnji francuski predsjednik Emmanuel Macron, tada ministar financija, pozvao je Njemačku da poveća ulaganja za 50 milijardi eura kako bi potaknula europsko gospodarstvo.

Usporen svjetski rast

Upozorenja za europsku krizu su posljedica svjetskih kretanja. Međunarodni monetarni fond je u svojem redovnom proljetnom izvješću snizio procjenu svjetskog gospodarstva u ovoj godini na 3,3 posto, sa 3,5 posto procijenjenih u siječanjskom izvješću. U 2018. aktivnosti su prema revidiranim MMF-ovim procjenama porasle 3,6 posto. Iduća godina ne nudi pozitivnije prognoze te bi stopa rasta aktivnosti trebala ostati ista.

MMF naglašava da je gospodarstvo usporilo u 2018. i početkom godine pod utjecajem kinesko-američkih trgovinskih napetosti i postroženih uvjeta financiranja paralelno normalizaciji monetarne politike u ključnim gospodarstvima. Tome se pridodaju: 'nužna ograničenja pristupa kreditima u Kini, makroekonomski stresovi u Argentini i Turskoj, i poteškoće u njemačkom automobilskom sektoru', konstatira glavna ekonomistica MMF-a Gita Gopinath .

Za EU u cjelini MMF je siječanjsku projekciju rasta za 2019. snizio za 0,3 postotna boda, na 1,6 posto. Procjena za 2020. snižena je za 0,1 postotni bod, na 1,7 posto. U prošloj godini rast je iznosio 2,1 posto, pokazalo je MMF-ovo izvješće.

Za eurozonu se u ovoj godini očekuje rast aktivnosti za 1,3 posto, čime je siječanjska prognoza smanjena za 0,3 postotna boda. Smanjena je prognoza i za 2020., za 0,2 postotna boda, na 1,5 posto.

Njemačko gospodarstvo bi ove godine trebalo porasti za samo 0,8 posto dok se u 2020. predviđa brži rast od 1.4 posto. Talijansko će trenutno rasti za 0,1, a u 2020. projekcije pokazuju 0.9 posto. Francusko se pokazuje malo otpornije na promjene te se predviđa 1,3 posto rasta u ovoj godini. .

Hrvatskoj, nakon 2,7-postotnog rasta u prošloj godini, MMF za ovu godinu predviđa rast od 2,6 posto, čime je potvrđena jesenja prognoza. U 2020. bi rast trebao dodatno blago usporiti, na 2,5 posto.

Blaža monetarna politika

Iako MMF očekuje da bi  se u drugoj polovici godine gospodarski rast trebao blago ubrzati, stabilizacija će biti uvjetovan oporavkom na tržištima i gospodarstvima u razvoju. Gopinath ujedno napominje da bi upravo rast u Kini te u Indiji i njihov sve veći udio u globalnom dohotku trebali biti glavni pokretači svjetskog gospodarskog rasta u razdoblju nakon 2020. godine koji bi se trebao stabilizirati oko razine od 3,5 posto.

Polaganom rastu trebala bi pridonijeti blaža monetarna politika kojoj će se središnje banke morati prikloniti zbog negativnih utjecaja na svjetsko gospodarstvo. Središnja banka SAD-a je potvrdila blaži stav kad je riječ o rastu kamatnih stopa, potvrđeno je u objavljenim zapisnicima sastanka, a političari su se složili da budu 'strpljivi' oko donošenja bilo kakvih poreza.

- Većina sudionika se složila da će zbog trenutnih ekonomskih izgleda i rizika zahtijevati da ciljane kamatne stope ostanu nepromijenjene do kraja godine - navodi se u zapisniku.

Američki ministar financija Steven Mnuchin izjavio je pred Upravnim odborom MMF-a da je među potrebnim reformama ključna usmjerenost na uvjete za financijsku pomoć i procjenu sposobnosti zemalja da upravljaju drugom.  Ozbiljnu prijetnju, o kojoj se raspravljao na sastancima MMF-a, predstavlja porast pozajmljivanja Kine zemljama u razvoju što bi moglo posijati sjeme novih financijskih sukoba.

Trendove u svjetskom gospodarstvu prati i Europska središnja banka koja je na sjednici u srijedu najavila odgodu planova o zaoštravanju monetarne politike.

Brexit kočnica

Samo nekoliko sati prije no što su se jučer lideri EU sastali s britanskom premijerkom Theresom May zbog odgode Brexita, Mario Draghi, predsjednik Europske središnje banke, izjavio je da će se zbog trenutnih nepovoljnih događanja 'manji gospodarski rast nastaviti i u tekućoj godini'.

Iako bi veličina gospodarstva eurozone trebale ublažiti utjecaj Brexita na gospodarstvo, Draghi je istaknuo da upravo brojne članice, od kojih neke ključne za gospodarstvo EU i eurozone (Njemačka, Nizozemska) ovise o britanskoj ekonomiji te bi odlazak Britanije mogao izazvati ozbiljne posljedice koje bi mogle 'odjeknuti diljem kontinenta'.

Upozorenja zbog Brexita stižu i iz Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) prema kojem je svjetsko gospodarstvo pod prijetnjom upravo zbog napetosti i zabrinutosti oko izlaska Ujedinjene Kraljevine iz Europske unije.

No Brexit nije jedini koji predstavlja problem za eurozonu. Draghi je na sjednici Europske središnje banke (ECB) u srijedu naglasio da je investicijska klima u eurozoni izrazito negativna a neizvjesnost u gospodarstvu, koja ne nudi pozitivnu sliku u idućim mjesecima, povezana je upravo s geopolitičkim čimbenicima, protekcionističkim prijetnjama i ranjivošću tržišta u nastajanju.

Na sjednici je zaključeno da će ključne kamatne stope u eurozoni ostati na rekordnom niskim razinama od dužničke krize u eurozoni 2011. godine kako bi se poduprla inflacija i potaknuo rast gospodarstva u eurozoni do kraja ove godine.

Također, dodao je da će ECB razmotriti hoće li 'očuvanje povoljnih utjecaja negativnih kamatnih stopa zahtijevati ublažavanje nekih eventualnih negativnih efekata, ako ih uopće ima, u međubankarskom posredovanju'.

- Nismo razgovarali o prednostima i manama mjera za ublažavanje ... trebamo dodatne informacije koje ćemo imati do lipnja - rekao je, objašnjavajući kako postoji konsenzus o potrebi daljnje analize.

Ipak, unatoč niskoj stopi gospodarskog rasta, 'vjerovatnosti za recesiju su niske'.

Poziv na solidarni spas

U strahu od negativnih trendova, Bruno Le Maire je pozvao  na solidarnost država u eurozoni na račun svih.

- Bude li svatko mislio na sebe nema smisla biti u monetarnoj uniji – izjavio je Le Maire naglasivši da je na 'ministrima financija i gospodarstva eurozone odgovornost da nešto poduzmu'.

Dodao je da se njegov plan temelji na pojačanim nastojanjima da se eurozonu zaštiti od buduće krize, uključujući zajednički proračun kako bi se smanjile gospodarske razlike, dovršetak jamstvenog fonda za loše bankovne zajmove i bolju integraciju financijskih tržišta.

Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD) procjenjuje da bi koordinirani paket reformi i proračunskih poticaja u eurozoni mogao potaknuti rast za pola postotnog boda u sljedeće tri godine.

Bruno Le Maire kazao je da će prijedlog iznijeti kolegama u eurozoni u četvrtak u Washingtonu na rubu sastanka skupine vodećih svjetskih gospodarstava G7.