Treća država eurozone pred ekonomskim krahom najavljuje manji rast i veći dug

Autor:

  • Tea Trubić

10.08.2018.

26 - 07 - 2018 Roma , Italia Politica
Il presidente della Camera Roberto Fico incontra il ministro dell'Economia e delle Finanze Giovanni Tria Nella foto: Roberto Fico e Giovanni Tria
Jul 26 th, 2018 Roma, Italy
Politics
Il presidente della Camera Roberto Fico incontra il ministro dell'Economia e delle Finanze Giovanni Tria In the photo: Roberto Fico e Giovanni Tria, Image: 379699232, License: Rights-managed, Restrictions: , Model Release: no, Credit line: Profimedia, LaPresse
Profimedia, LaPresse

Ministar gospodarstva Giovanni Tria u susretu s predsjednikom Donjeg doma talijanskog parlamenta Robertom Ficom

Eurozoni ponovno prijeti ozbiljan potres.

Italija, treća najveća članica eurozone, nalazi se pred ozbiljnim problemima. Politički kaos nastao oko koalicijske vlade stranaka desnog populizma, kao i protekcionistički trend na globalnom tržištu, uzeli su svoj danak i gurnuli talijansku ekonomiju još dublje u minus.

Ministar gospodarstva Giovanni Tria, u razgovoru za talijanski poslovni časopis, službeno je najavio da očekuje znatno manji porast rasta BDP-a ove godine. Štoviše, upozorio je građane da će rast biti osjetno manji čak i od onog kojeg je optimistično predviđala prijašnja vlada ljevice.

- Nažalost, očekujem da će usporavanje našeg gospodarskog rasta ove godine potaknuti i rast deficita od 1,2 posto – rekao je ministar Tria za talijanski časopis, dodavši da je njegova vlada već u ozbiljnim pregovorima s Europskom komisijom o mogućoj intervenciji Europske središnje banke kao mjere za spas stabilnosti eurozone.

Talijanska ekonomija bila je problematična i godinama prije. Osim što se još uvijek bori s dvoznamenkastim brojem nezaposlenih i konstantnim padom BDP-a, Italija ima i javni dug od 132 posto BDP-a.

Prema strogim kriterijima Europske unije, državama članicama nije dozvoljeno da im deficit pređe 3 posto državnog BDP-a. S obzirom na to da se talijanski deficit u ovome trenutku kreće oko 2,3 posto i da mu se predviđa dodatan rast, kriza talijanskog gospodarstva privukla je veliku pozornost europskih institucija i globalnog tržišta. Naime, potaknuti dosadašnjim financijskim pokazateljima, Središnja banka Italije, Europska komisija i Međunarodni monetarni fond već su osjetno snizili svoja predviđanja za rast talijanske ekonomije.

 

Usporena globalna ekonomija

Svjetska trgovina naglo je usporila kao rezultat sveprisutnije protekcionističke politike najvećih ekonomskih sila. Ekonomija Italije kao sedme najveće izvozne sile na svijetu, uvelike ovisi o izvozu svojih dobara, ponajviše farmaceutskih proizvoda i automobila. Nedavno nametnute američke carine na uvoz europskih automobila dodatno su oštetili ionako krhku talijansku ekonomiju zato što je SAD drugi najveći trgovinski partner Italije.

Protekcionistički trend na svjetskom tržištu razvio se paralelno s kaosom na domaćoj političkoj sceni, koji je nastao kao rezultat uspjeha populističkih i desnih stranaka na parlamentarnim izborima u ožujku i dugotrajnom procesu sastavljanja stabilne vlade. Pregovori za formiranje vlade trajali su nekoliko mjeseci, a najviše su zapinjali upravo na prijedlogu kandidata za ministra gospodarstva. Naime, talijanski predsjednik Sergio Mattarella, koji ima ustavne ovlasti uložiti veto na pojedinog kandidata za vladu, odbio je svoje povjerenje dati Paolu Savoni poznatome po svom euroskepticizmu i zagovaranju izlaska iz eurozone. Na kraju je kako kompromisno rješenje za odgovornu poziciju odabran Tria.

Ministar Tria u rujnu predstavlja novi prijedlog proračuna za 2019. godinu, pa stručnjaci navode da će ga trebati predstaviti vrlo smiono i oprezno kako ne bi dodatno uznemirio financijska tržišta i time još više srušio kreditni rejting države. Uoči pregovora s predstavnicima Europske komisije, Tria je naglasio da je prioritet njegove vlade čuvanje financijske stabilnosti eurozone pod svaku cijenu.