Christine Lagarde je potvrđena za novu predsjednicu Europske banke, a tko će sada preuzeti MMF?

Autor:

  • Karla Juničić

09.07.2019.

International Monetary Fund (IMF) Managing Director Christine Lagarde attends the World Economic Forum (WEF) annual meeting in Davos, Switzerland, January 23, 2019. REUTERS/Arnd Wiegmann - RC127E38D380
Arnd Wiegmann / REUTERS

Christine Lagarde, nova predsjednica Europske središnje banke

Vijeće za Ekonomske i financijske poslove (ECOFIN) je potvrdilo imenovanje Christine Lagarde za novu predsjednicu Europske središnje banke (ESB), prema izvješću Europskog vijeća u utorak.

Preporuka formalizira sporazum koji je Europsko vijeće postiglo 2. srpnja kako bi podržalo Christine Lagarde kao kandidata za taj položaj.

 

Unatoč tome što je Lagarde negirala svoju zainteresiranost za europske poslove te je u intervjuu za FT 2018. godine izjavila da već ima 'brod koji tone' i o kojem se mora brinuti, njen odabir je bilo ugodno iznenađenje na međunarodnoj razini. Ipak, za nju su mnogi rekli da je jednostavno pravi odabir nakon što je na toj funkciji dosad bio Talijan Mario Draghi.

Lagarde odlazi iz MMF-a prije njenog završetka mandata koji bi trebao trajati do 2022. godine, a sada se postavlja novo pitanje:  'Tko će biti novi predsjednik Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) kojem je ova francuska 'kraljica financija' predsjedala od 2011. godine?. 

Od svog osnutka 1945. godine, MMF, sa sjedištem u Washingtonu, uvijek je vodio predsjednik podrijetlom iz Europe kao dio nepisanog dogovora. Prema tom dogovoru Svjetsku banku bi preuzeo kandidat porijeklom iz SAD-a. Tog su se dogovora svi pridržavali i ranije ove godine kada je bivši američki podtajnik u Ministarstvu financija David Malpass postao predsjednik Svjetske banke.

No, neke zemlje su se zalagale da predstavnik iz zemalja gdje je gospodarstvo u ubrzanom porastu preuzme odgovornost za MMF kako bi odražavao sve veću moć koju nacije poput Kine i Indije imaju u svjetskoj ekonomiji. U novom izboru ta će perspektiva imati veliki značaj.

U MMF-u Lagarde je nastojala gospodarstvima u rastu, kao što je Kina, dati više glasa. U više navrata je navela trgovinski rat SAD-a i Kine kao glavni rizik za globalno gospodarstvo, što je u suprotnosti s Trumpovom administracijom koja je kazala kako ne postoji veza između rastućih tarifa i slabijeg rasta u regijama, uključujući Europu. Istodobno, stavila je veći naglasak na ključne probleme današnjice uključujući klimatske promjene te prihode i neravnopravnost spolova. To je pomoglo proširiti imidž fonda izvan njegove reputacije kao zagovornika smanjenja proračuna i politika za liberalizaciju gospodarstava zemalja.

A posao koji će prvi dočekati Lagarde u Europi je rasprava o novom financijskom okviru Europske unije 2021.-2027. o kojem se moraju usuglasiti sve države članice u Europskom vijeću u nadolazećim mjesecima.

Potencijalni kandidati

Lagarde je nakon izbora za predsjednicu ESB-a izjavila kako se povlači iz svojih dužnosti od MMF-a tijekom razdoblja imenovanja. Prvi zamjenik glavnog direktora MMF-a David Lipton preuzeti će privremeno njenu ulogu.

Proces odabira vodi upravni odbor MMF-a koji se sastoji od 24 izvršna direktora, koji predstavljaju svoje zemlje članice. U stvarnosti, prethodni pobjednici su se najprije dogovorili među europskim vladama, a zatim su ih potvrdile i SAD.

Kada je Lagarde 2016. godine dobila drugi mandat, njezina se kandidatura nije suočila ni sa kakvim otporom, no tijekom prve kandidature 2011. godine njen protukandidat je bio Augustin Carstens, tadašnji guverner središnje banke Meksika.

FILE PHOTO: Bank of England Governor Mark Carney speaks during an Inflation Report Press Conference at the Bank of England in the City of London, Britain May 2, 2019. Matt Dunham/Pool via REUTERS/File Photo
Matt Dunham / REUTERS

Guverner engleske banke Mark Carney

Potencijalni kandidati za nasljednika Lagarde uključuju guvernera engleske banke Marka Carneya čiji mandat završava u siječnju 2020.godine. Druga imena koja se razmatraju su odlazeća povjerenica EU za tržišno natjecanje Margrethe Vestager i izvršna direktorica Svjetske banke Kristalina Georgieva. Izgledi guvernera francuske banke  François Villeroy de Galhaua su umanjeni budući da je Francuskinja na čelu ESB-a. Značajan je broj bivših istaknutih političara zainteresiranih za taj posao, uključujući bivšeg nizozemskog ministra financija Jerona Dijsselbloema (koji je bio drugi predsjednik Eurogrupe, iza Jean-Claude Junckera), bivšeg finskog premijera Alexandera Stabba i bivšeg britanskog ministra financija Georgea Osbornea.

Među imenima koja se spominju u zemljama s gospodarstvom u rastu spominju se bivši guvernera pričuvne banke Indije Raghurama Rajana i predsjednik Monetarnog tijela Singapura Tharmana Shanmugaratnama.

Inačica na drugom jeziku / Alternate language version