Deutsche Bank i Commerzbank pregovaraju o spajanju: na pomolu nastanak europskog bankarskog giganta?

Autor:

  • Tea Trubić

12.03.2019.

A statue is pictured next to the logo of Germany's Deutsche Bank in Frankfurt, Germany, September 30, 2016. REUTERS/Kai Pfaffenbach
Kai Pfaffenbach / REUTERS

Sjedište Deutsche Banke u Frankfurtu

Posljednjih se mjeseci u bankarskim krugovima sve češće mogu čuti nagađanja o pregovorima o spajanju koja vode dva njemačka diva; Deutsche Bank (DB) i Commerzbank.

U slučaju da uistinu dođe do spajanja, radilo bi se o najvećem bankarskom pothvatu u povijesti zbog kojeg bi došlo do ukidanja tisuće radnih mjesta, ali i do velikih strateških promjena u poslovnoj strukturi na globalnoj razini.

Tom povijesnom pothvatu najviše je kumovao službeni Berlin, koji je bio zabrinut zbog loših poslovnih rezultata DB-a da je tu banku bio spreman gurnuti u zagrljaj njezinom najvećem rivalu, tvrdi visoki vladin dužnosnik za Reuters, istaknuvši da bi njemačka vlada u tom slučaju otkupila velik (ali ne i većinski) udio nove bankarske grupacije.

Pad Deutsche Banka

Kriza DB-a počela je istovremeno sa svjetskom financijskom krizom 2008. godine, a na turbulencije koje su eskalirale na svjetskom tržištu nadovezo se niz ozbiljnih optužbi za pranje novca zbog čega su i službeno podignute optužnice. Nakon višegodišnje istrage koja je pokrenuta nakon afere 'Panama papiri' 2016. godine, frankfurtsko je sjedište banke prošle godine 'ugostilo' više od 170 policijskih službenika koji su racijama pokušavali pronaći dokaze za teška kaznena djela utaje poreza i pranja novaca. U tome je posebna pažnja bila posvećenja dvama zaposlenicima banke za koje se sumnja da su se posebno angažirali u kriminalnim aktivnostima. Naime, postoji opravdana sumnja da su nudili usluge pranja novca i utaje poreza za više od 900 klijenata, a da je njihovom 'zaslugom' utajeno više od 334 milijuna eura poreza. Banka se morala nagoditi i platiti izdašne kazne i nagodbe, a nakon toga je brend DB-a trebao biti u što skorijem roku rehabilitiran.

Upravo je zato prošle godine banka dobila novog izvršnog direktora, Nijemca Christiana Sewinga, koji je u svom pozdravnom govoru na početku mandata najavio da će banci trebati najmanje 12 do 18 mjeseci za restrukturiranje te da do onda neće biti spremni na donošenje 'odlučujućih koraka'.

DB je još u veljači potvrdio da je ostvario zadane financijske ciljeve, ali je uprava naglasila da će svakako nastojati dodatno unaprijediti svoje poslovanje tijekom narednih mjeseci. Prema tvrdnjama visokih dužnosnika banke, uprava uskoro planira implementirati veće olakšice, nadajući se da će tako dodatno stimulirati rast. Špekulira se i o suradnji s još nekim europskim bankarskim divovima poput francuskog BNP Paribasa i nizozemske ING grupacije.

Konkurencija

Iako se DB posebno istaknuo u optužbama za kriminalne aktivnosti, nije bio jedina europska komercijalna banka koja se teško oporavila od svjetske krize. Europske su banke već neko vrijeme pod povećalom zbog nezaustavljivog pada profita, osobito kada se usporede s golemim američkim i kineskim konkurentima.

Iako su pregovori o spajanju formalno započeli na ljeto 2016. godine, tijekom mandata tadašnjeg izvršnog direktora DB-a Johna Cryana, svoj su vrhunac doživjeli samo dva mjeseca prije izbora za Europski parlament tj. završetka mandata ovog sastava Komisije. Ta 'slučajnost' govori u prilog dobro taktiziranom pothvatu i pokušaju da se zaobiđe veto povjerenice za tržišno natjecanje Margrethe Vestager koja je u slučaju spajanja njemačkog Siemensa i francuskog Alstoma jasno dala do znanja da se protivi takvim inicijativama u Europskoj uniji.

Međutim, činjenica je se za razliku od Siemensa i Alstoma, kada se radilo o dvije članice Unije, u slučaju njemačkih komercijalnih banaka radi o jednoj državi, pa se mogućnost ulaganja veta Komisije znatno smanjuje. No, može se zaključiti da Berlin ništa ne želi prepustiti slučaju.

Njemački federalni ministar financija Olaf Scholz otvoreno podržava ideju spajanja komercijalnih banaka. Najizglednija nasljednica kancelarke Angele Merkel, predsjednica vladajuće stranke CDU Annegret Kramp-Karrenbauer u svom se govoru na tekst francuskog predsjednika Emmanuela Macrona o viziji EU referirala na Europsku bankarsku uniju, čime je dala do znanja da se ne protivi ideji 'zajedničke amortizacije financijskih šokova eurozone'. Naime, Njemačka se do sada protivila toj ideji, smatrajući da bi turbulencije u bankarskom sektoru najviše oštetile njihovo gospodarstvo. Ipak, Kramp-Karrenbauer je i dalje snažan protivnik podjele dugova na europskoj razini.

Iako neki vladini dužnosnici smatraju da spajanje banaka nije idealno rješenje, vjeruju da je jedino tako moguće spriječiti ekonomsko usporavanje bankarskoga diva koje bi nedvojbeno utjecalo na stabilnost njemačkoga gospodarstva, a time i na stabilnost eurozone, tvrdi Bloomberg.

Nekolicina članova uprave koji imaju najveće udjele u DB-u navode da bi trebali vidjeti konkretne prijedloge prije nego što odluče hoće li ih podržati ili neće. Dok se nekoliko njih već sad protivi ideji spajanja s Commerzbankom, navodeći da njemačka vlada već sada ima 15 posto udjela u toj komercijalnoj banci te da postoji realna opasnost da će spajanjem ojačati svoj utjecaj nad donošenjem ključnih odluka u bankarskom sektoru, drugi smatraju da su spremni podržati bilo kakav oblik restrukturiranja. Američka privatna tvrtka Cerberus najveći je investitor u DB i Commerzbank, pa sukladno tome aktivno lobira za spajanje, a s njima se slaže i Katar koji već sada najavljuje da namjerava povećati svoj udio u DB-u.

Ovo nije prvi pokušaj spajanja dvije europske komercijalne banke. Prije samo nekoliko mjeseci puno je prašine digla najava spajanja talijanskog UniCredita, vlasnika Zagrebačke banke i francuske grupacije Societe Generale pod kojom je donedavno bila Splitska banka.

Iako do spajanja još uvijek nije došlo, bilo se najavljivalo se da bi njihova suradnja stvorila drugu najveću bankarsku grupaciju u Europi. Špekuliranje o mogućem spajanju podiglo je vrijednost dionica obje komercijalne banke; dionice DB-a su više za 3,3 posto, dok su one Commerzbanke više za čak 5,6 posto. Pretpostavlja se da bi se spajanjem njemačkih komercijalnih banaka generirala vrijednost od preko 24 milijardi eura.

Inačica na drugom jeziku / Alternate language version