Europarlamentarci podijeljeni oko novog proračuna EU: 'Što su financijski prioriteti buduće administracije?'

Autor:

  • Tea Trubić

13.11.2018.

CC

Gunther Oettinger, povjerenik Europske komisije za proračun

Tmurno kišno jutro u Strasbourgu dodatno je 'zacrnila' rasprava o budućnosti Europske unije, a sve je počelo raspravom o njezinom budućem proračunu. Zašto? Zato što će novi proračun predstavljati sliku i priliku budućnosti samog 'europskog projekta'.

Iako bi europarlamentarci ubrzo trebali usuglasiti svoja stajališta o financijskom okviru za sljedeće programsko razdoblje, kako bi izbjegli kašnjenja u provedbi novih programa, oni ne mogu biti dalje od postizanja dogovora. Osim što se, očekivano, ne mogu složiti oko alokacije sredstava za pojedine proračunske stavke, najveći spor oko budućeg proračuna Europske unije trenutno se vodi oko njegove same veličine.

Naime, Europska komisija je početkom godine predložila 'veći proračun za manju Europu' kako bi amortizirali gubitak od 13 milijardi eura koji će nastati Brexitom, ali kako bi i investirali u postojeće države članice i utišali rastuće kritike populista i euroskeptika. Međutim, taj prijedlog nije oduševio nekolicinu zastupnika Europskog parlamenta koji nisu voljni plaćati 'više'.

- Europska unija naprosto si ne može priuštiti manji proračun, zbog svih novih izazova koji su pred nama u sljedećem desetljeću - zaključili su jutros zagovornici 'većeg proračuna'.

Međutim, podjednako oštra, ali raznovrsnija podjela među zastupnicima očita je u kontekstu preraspodjele proračunskih sredstava unutar samog financijskog okvira. Do sada, proračun je bio podijeljen u tri velika financijska stupa; poljoprivredni, kohezijski i stup 'sredstva za budućnost'. Poljoprivrednom i kohezijskom stupu je do sada bilo namijenjeno ukupno 80 posto proračunskih sredstava, točnije, svakome po 40 posto, dok je preostali ostatak bio namijenjen 'sredstvima za budućnost'.

S obzirom na to da novi proračun predviđa povećanje 'stupa za budućnost' s trenutnih 20 na 30 posto, postavlja se pitanje od kuda će se prenamijeniti sredstva. Naime, prema trenutnom prijedlogu, prva i najveća žrtva budućeg financijskog proračuna trebala bi biti upravo poljoprivreda. Nekolicina zastupnika je na današnjoj plenarnoj sjednici izrazila zabrinutost zbog smanjenja sredstava europskim poljoprivrednicima, dok je druga bila zabrinuta oko mogućnosti dodatnog opterećenja novčanika poreznih obveznika Europske unije. Upravo se toga, naime, boje protivnici 'većeg proračuna'.

- Ta ćemo sredstva dobiti oporezivanjem velikih tehnoloških divova koji svoj profit ostvaruju na području Europske unije, ali i povećanjem poreza na financijske transakcije. Naši porezni obveznici neće osjetiti nikakvo veće opterećenje - zaključio je danas Jean Arthuis, francuski zastupnik grupacije ALDE u Europskom parlamentu.

Među programima u koje će se više uložiti u sklopu sljedećeg financijskog okvira valja istaknuti Erasmus, klimatske promjene, migracije, istraživanje i razvoj te digitalizacija. Povećanje od 30 posto predviđeno je za potrebe stabilnosti europskog susjedstva, posebice za Zapadni Balkan te Subsaharsku Afriku.

- Novi proračunski prijedlog trebao bi osigurati sredstva za što skorije uključivanje država Zapadnog Balkana u punopravno članstvo Europske unije. Ovom bih prilikom željela apelirati na svoje kolege da glasaju za taj prijedlog - rekla je Željana Zovko, hrvatska zastupnica grupacije Europske pučke stranke.

Gunther Oettinger, povjerenik Europske komisije za proračun, tijekom današnjeg izlaganja naglasio je da bi bilo idealno da zastupnici uspiju postići dogovor do travnja 2019. godine, kako bi birači bili pravovremeno poznati s financijskim prioritetima buduće administracije.