Zadnji revidirani okvir za sprječavanje pranja novca, tzv. 'Peta direktiva', stupio je na snagu u srpnju prošle godine. Ova su pravila predstavljana istovremeno dok je Europska komisija pojačala nadzor nad velikim brojem država članica koje nisu u potpunosti implementirali prethodnu direktivu. No, brojni slučajevi u Europi pokazali su već ubrzo nakon njezina usvajanja da direktiva u nedovoljnoj mjeri prati financijske tokove.
Komisija je prošlog svibnja osnovala radnu skupinu s ciljem poboljšanja suradnje među nadležnim državnim tijelima, a njezin je zaključak bio jasan - nadzor i provedbu propisa treba ojačati.
U radnoj skupini bili su i predstavnici Europske središnje banke (ECB) i Europskih nadzornih tijela (ESAs).
Zaključak ističe da neovisno o ulozi koju bi nadzorna tijela trebala imati 'nedostatak resursa i odgovarajućih ovlasti utječu na njihovu sposobnost preuzimanja važnije uloge' u području borbe protiv pranja novca.
U izvješću, koje je ovaj tjedan poslano državama članicama i Europskom parlamentu na konzultacije, izloženi su različiti scenariji. S jedne strane, ukazuje se na potrebu pojašnjavanja postojećih pravila i zajedničkih smjernica o tome kako u nadzor uključiti i pranje novca, dok se s druge strane ističe da bi se Europskoj središnjoj banci trebale dati veće ovlasti.
Prema informacijama dostupnim na blogu Svena Giegolda, zastupnika Zelenih/Europskog slobodnog saveza u Europskom parlamentu, provedba većine aktivnosti iz izvješća odgađa se za drugu polovicu sljedeće godine.
No, čuju se i najave da bi neke od preporuka mogle biti usvojene i ranije.
Jedan od visokih dužnosnika Europske unije navodi da se može ostvariti bolja suradnja neovisno o poboljšanoj razmjeni informacija između nacionalnih nadzornih tijela, financijsko-obavještajnih jedinica i same Središnje banke koju omogućava Peta direktiva.
Nakon konzultacija s Parlamentom i državama članicama, glasnogovornik Europske komisije najavio je da će procijeniti koje „korake poduzeti s ciljem daljnjeg unaprjeđenja suradnje između bonitetnih nadzornih tijela i nadzornih tijela za sprečavanje pranja novca u EU“.
Giegold smatra da su skandali vezani uz banke na Malti, u Latviji, Estoniji, Nizozemskoj, Njemačkoj i Danskoj dokaz neuspjeha nacionalnih nadzornih tijela za sprečavanje pranja novca. Njegov glavni prigovor je da nova direktiva ne predviđa mogućnost da Komisija izravno primijeni pravila.
- Kako bi se uspješno borila protiv pranja novca, Europi je potrebno zajedničko europsko nadzorno tijelo - stoji u blogu njemačkog zastupnika u Europskom parlamentu.