Hrvatska mora nastaviti raditi na kompromisu oko Višegodišnjeg financijskog proračuna

Autor:

  • Karla Juničić

04.02.2020.

Zagreb, 040220
Hotel Esplanade.
Predsjednik Vlade Andrej Plenkovic sudjelovao je na konferenciji Izazovi usvajanja novog visegodisnjeg financijskog okvira 2021-2027 i polozaju kohezijske politike u novom proracunu. Na konfereciji je sudjelovao i predsjednik Europskog revizorskog suda Klaus Heiner Lehne.
Na fotografiji: Marko Pavic, Klaus Heiner Lehne, Andrej Plenkovic,Ivana Maletic. Foto: Damjan Tadic / CROPIX
Damjan Tadic / CROPIX

Konferencija Izazovi usvajanja novog višegodisnjeg financijskog okvira 2021-2027 i položaj kohezijske politike u novom proračunu. Slijeva: Ivana Maleetić, članica Europskog revizijskog sduda, Klaus-Heiner Lehne, predsjednik tog Suda, premijer Andrej Plenković, ministar Marko Pavić

U pregovorima o Višegodišnjem financijskom okviru Hrvatska će se tijekom predsjedanja boriti da sredstva za koheziju ostanu na istim razinama, potvrdio je time još jednom Andrej Plenković na konferenciji ''Izazovi usvajanja novog višegodišnjeg financijskog okvira (VFO) 2021. - 2027. i položaj kohezijske politike u novom proračunu'' organizirane povodom hrvatskog predsjedanja Europskim vijećem.

Premijer je još jednom potvrdio stajalište izneseno tijekom sastanka Prijatelji kohezije održanom u subotu, 1. veljače u Portugalu. Financiranje kohezijske politike u novom Višegodišnjem proračunu (VFO) trebalo bi zadržati iste razine kao trenutni proračun 2014.- 2020.

- S vremenom će se očitovati važnost kohezijske politike za Hrvatsku koja pokušava na inteligentan način ostvariti strateške ciljeve. Govorimo o pregovorima koji se odvijaju danas za infrastrukturu, za poljoprivredu, za cijelo desetljeće koje je pred nama, presudno desetljeće jer ćemo moći povući crtu i vidjeti koliko smo napredovali u posljednjih nekoliko godina u EU – rekao je Plenković.

Ipak oko proračuna postoji veliki broj neslaganja. Izlazak Ujedinjene Kraljevine, velike uplatiteljice, predstavlja problem u ispunjenju ambicioznih ciljeva Europske komisije na svim razinama upravljanja od rješavanja sigurnosnih pitanja poput migracija do onih egzistencijalnih poput borbe protiv klimatskih promjena.

No, zato će se države morati naučiti biti "fleksibilnije i bolje usmjeriti sredstva iz proračuna'', objasnio je Klaus-Heiner Lehne, predsjednik Europskog revizorskog suda, tijela EU koje se bavi regulacijom efektivnosti usmjeravanja fondova kako bi se poboljšao rast EU te kako bi se sredstva pravilno usmjerila na najkritičnije ciljeve Europske unije.

- Kao prvo, struktura proračuna mora biti usko vezana za prioritete Unije – rekao je Lehne, objasnivši da Revizorski sud trenutno surađuje s Europskom komisijom kako bi se povećala fleksibilnost i ojačao proračun koji bi mogao odgovoriti na krizne situacije poput – migracija i financijske krize, ali istovremeno kako bi se donijeli mehanizmi koji bi olakšali usmjeravanje sredstva.

- U posljednjih 20 godina rekao bih da se upravljanje financijama unutar EU znatno unaprijedilo, još postoji mnogo stvari na kojima moramo raditi posebice kada se radi o kohezijskim plaćanjima gdje se očekuje puno rezova. Naš glavni cilj u povezanosti s VFO-om je da se pojednostave pravila kako bi se sredstva lakše usmjeravala, a procedura bila manje komplicirana. Volio bi da političari koji donose odluke u Parlamentu i Vijeću imaju više povjerenja u ljude i administraciju koji naposljetku donose finalnu odluku - rekao je predsjednik Revizorskog suda.

Također, izjavio je da je finsko predsjedanje postiglo veliki napredak u postizanju kompromisa, a da taj put mora nastaviti i Hrvatska tijekom svog predsjedanja.

Plenković je najavio bilateralni sastanak ovog tjedna s predsjednikom Vijeća Charlesom Michelom kada će razgovarati o kompromisnom rješenju za VFO, a već 20. veljače očekuje se prva 'pregovaračka klauzura' gdje će se tražiti dogovor za novi proračun.

Također, posebice je naglasio da će zastupati stav Hrvatske i boriti se za hrvatske prioritete, s obzirom na kontekst države koja ima poseban položaj vezano uz ratne štete na svom teritoriju, koja nije imala ni makrofinancijsku pomoć u pretpristupnim fondovima, te države koja još lovi korak s dugogodišnjim državama članicama. Plenković je naveo da je ukupno ugovoreno 9,2 milijarde eura, tj 86 posto alociranih sredstava. Pritom, Hrvatska je dosad uplatila 22,4 milijarde kuna, a primila je 43,3 milijarde kuna.

-  Regionalni fondovi mijenjaju hrvatsku od mobilnosti, željezničkih pruga, Pelješkog mosta, širokopojasne infrastrukture, do izravnih projekata koji su financirani od EU fondova. Bitno je spomenuti koliko su važan sredstva koja iz njih dobivamo. U idućoj financijskoj perspektivi stavljamo naglaske na slabije razvijenije regije poput Slavonije – rekao je Plenković te najavio da će novi strateški dokument vlade 'Nacionalna razvojna strategija' biti okosnica nacionalnog razvoja Hrvatske, te će se sredstva iz EU proračuna i sredstva koja će biti realizirana prema tom planu.

Na panel raspravi sudjelovali su Klaus-Heiner Lehne, predsjednik Europskog revizorskog suda, Ivana Maletić, hrvatska članica Europskog revizorskog suda i Marko Pavić, ministar regionalnog razvoja i fondova Europske unije. 

Maletić je objasnila posebnost ovog proračuna koji je sedmogodišnji okvir ali mora definirati prioritete u sljedećih 10 godina zbog čega se Europa, ali i Hrvatska mora pitati gdje se vidi 2030. godine kako bi u skladu s ime donijela nove razvoje i strateške dokumente.

-  Jedna od preporuka Revizorskog suda je to da EU proračun definira u svakoj državi članici da svoje potrebe usmjeri prema tome gdje se vidi 2030 (...)  Ono što mnogima od nas nedostaje je činjenica da je važno vezati nacionalne strateške dokumente i novu strategiju Europe 2030 koji bi trebao biti krovni dokument iz kojeg proizlazi novi sedmogodišnji proračun, a onda se u skladu s time država članicama se alociraju nova sredstva.

Pavić je izjavio da je cilj kohezijske politike konvergencija, da se zemlje s manjim stupnjem razvoja približe drugima. Naglasio je da u europskim institucijama postoje velike ambicije i svjesnost da se dogovor o financijskom okviru mora dovršiti što prije. No, na pitanje novinara hoće li se to dogoditi tijekom hrvatskog predsjedanja tijekom tiskovne konferencije odgovorio je:

- Mislim da je realno, Hrvatska se nada tome. Stav njemačkog predsjedništva bio je da bi oni htjeli da se tijekom hrvatskog predsjedanja poveća ambicioznost. Svi dionici su svjesni vremenske dimenzije i ne žele kašnjenje u donošenju financijske omotnice pa smo svi optimistični ali smo svjesni razlike u stajalištu između pojedinih država članica, Vijeća Komisije i Parlamenta – rekao je Pavić.

Trenutno se 5 razvijenih država članica uplatiteljica protivi povećanju ulaganja u proračun za 1 posto. Austrijski kancelar Sebastian Kurz (ÖVP-EPP) rekao je u radio intervjuu u subotu (1. veljače) da će Austrija staviti veto na trenutni prijedlog VFO-a, rekavši da je "neprihvatljivo" da Austrija plati više od 1% svog BND-a. (Trenutni nacrt povećao bi doprinose na 1,1%). Kurz je rekao da četiri druga neto doprinositelja - Njemačka, Nizozemska, Švedska i Danska - dijele ovo stajalište i također će staviti veto na trenutni prijedlog.

Pavić je također naglasio da je Hrvatska u prosjeku Europske unije po iskorištenju EU fondova, budući da je 86 posto alokacija iskorišteno, a gotovo trećina je isplaćena, a ono što je bitno je da se ''stara omotnica'' može iskoristiti do 2023. godine te su prema tome ''imamo još 4 godine da u potpunosti apsorbiramo sredstva i gotovo smo sigurni da ćemo iskoristiti cijelu financijsku omotnicu.