Italija ne odustaje od prijedloga proračuna

Novi proračunski prijedlog, koji se zanemarivo razlikuje od onog prethodnog, predstavljen je samo 22 minute kasnije, u 00:22 sati.

Jedina novost ovoga je puta bila odluka o podizanju cilja privatizacije javnih sredstava na 1 posto BDP-a do 2019. godine. Talijanski ministar financija Giovanni Tria naveo je da reforma privatizacije predstavlja 'sigurnosnu granicu kojoj je cilj osigurati postizanje ciljeva smanjenja javnog duga odobrenog u parlamentu'. Međutim, Komisija je spomenute ciljeve odbila ovoga listopada tijekom svoje službene evaluacije, a njezin su stav poduprli i ostali članovi eurozone.

Novi proračunski prijedlog predviđa deficit od 2,4 posto za 2019. godinu, za kojeg talijanska populistička vlada smatra da je ključan preduvjet za ispunjenje političkih obećanja. Prema Europskoj komisiji, talijanski deficit će osim 'neviđenog kršenja' fiskalnog dogovora članica eurozone potaknuti i pad od 0,8 posto BDP-a na razini EU. Ipak, talijanska vlada je ostala odana svom opsežnom proračunskom prijedlogu.

- Uvjereni smo da ćemo na ovaj način postići svoje zadane ciljeve i u konačnici potaknuti gospodarski rast – rekao je Tria.

Veća fleksibilnost

Rim je ponovno naglasio potrebu fleksibilnosti europskog fiskalnog paketa za potrebe 'izvanrednih okolnosti', aludirajući pritom na tragedije koje su proteklih mjeseci pogodile Italiju poput urušavanje mosta u Genovi i poplava koje su pogodile pojedine talijanske regije.

Tria je tvrdio da će se 0,2 posto BDP-a investirati u paket mjera za suzbijanje izvanrednih nestabilnosti tog tipa. Naime, talijanska je vlada inzistirala na tome da je urušavanje mosta u Genovi na oštar način dokazalo da postoji potreba za oformljavanjem takve vrste programa.

Samo u 2019. godini, predviđeno je 1 milijarda eura za poboljšanje sigurnosti i generalnog održavanja cestovne infrastrukture.

- Predloženi paket mjera predstavljat će sredstvo hitne intervencije – pojasnio je Tria.

Europska komisija i ostale države članice, ovih će mjeseci procijeniti talijanski zahtjev za tim proračunskim novitetom.

Prema mišljenju Komisije, Italija je bila glavna korisnica sredstva za prilagodbu u periodu od 2015. te 2018. godine. Naime, samo u tom razdoblju iskoristila je gotovo 30 milijardi eura za suzbijanje sigurnosnih prijetnji te za potrebe odgovora na izbjegličku krizu.

Sljedeći koraci

Sljedeće srijede, Komisija će objaviti svoju službenu procjenu nacrta proračuna država eurozone, među kojima se nalazi i talijanski proračunski prijedlog.

Prema sadašnjim predviđanjima, izvršna vlast Europske unije ponovno će uputiti službenu kritiku Italiji zbog njihovog proračunskog prijedloga, vjerujući da on krši Pakt o stabilnosti i rastu EU.

Vjeruje se da će Komisija istovremeno objaviti izvješće o talijanskom javnom dugu, koji je 2017. godine iznosio 131,2 posto BDP-a, i time postao jednim od najvećih javnih dugova u svijetu. To bi moglo dovesti do pokretanja postupka prekomjernog deficita, koji bi Italiju prisilio da Europskoj uniji plati novčanu kaznu od 0,2 posto svog BDP-a.

Italija je do sada uspješno izbjegla takve sankcije zato što je usprkos velikom javnom dugu ispunjavala uvjete Pakta za stabilnost i rast, što prema novom proračunskom prijedlogu više neće biti slučaj.

Komisija nije usamljena u upućivanju kritike talijanskoj vladi. Naime, nizozemski ministar financija Wopke Hoekstra prvi je naglasio zabrinutost oko izmijenjenih proračunskih planova Italije.

U službenom priopćenju za medije, Hoekstra je istaknuo da su talijanske javne financije 'izvan svake kontrole'. Obraćajući se Europskoj komisiji, ministar je naglasio da nacrt novog proračuna Italije 'ne ispunjava dogovore Unije'.

Iako je Juncker odbio izravno komentirati novi talijanski proračunski prijedlog, objasnivši da se on još uvijek treba službeno ocijeniti, povjerenik Europske komisije za euro i socijalni dijalog Valdis Dombrovskis na svom Twitter profilu je naglasio da je prijedlog 'kontraproduktivan i za samu talijansku ekonomiju'.

Šie Itālijas plāni ir antiproduktīvi pašai Itālijas ekonomikai. Jau tagad % par valsts parādu ir par procentu, pusotru augstāki nekā tie bija pirms gada. Tas ir redzams arī finansējuma pieejamībā un kredītu dārdzībā "reālajai ekonomikai", tas sāk ietekmēt investīcijas https://t.co/Wcy8irHl2p

— Valdis Dombrovskis (@VDombrovskis) November 14, 2018

Članak je preuzet u cijelosti s portala Euractiv.com i preveden na hrvatski.