Time je Pariz ispunio svoju prijetnju s početka ovog mjeseca kad je najavio da će samostalno oporezivati digitalne divove ako članice EU ne postignu dogovor o uvođenju takvog poreza na razini Unije. Europska komisija (EK) predložila je porez od tri posto na zarade velikih internetskih kompanija s globalnim prihodom većim od 750 milijuna eura godišnje i oporezivim prihodom na prostoru EU većim od 50 milijuna eura (ova je posljednja brojka poslije smanjena na 40 milijuna).
Sporazum na razini EU nije postignut, a Francuska je ubrzala cijelu proceduru na svom teritoriju. Ministar financija Bruno Le Maire je prvo najavljivao da bi porez stupio na snagu u ožujku iduće godine. Taj je termin i dalje ostao za dogovor o zajedničkom porezu EU, ali on je sve manje izgledan. Naime, protiv takvog financijskog poteza su oštro ustale Irska, Švedska, Danska i Finska, članice Hanzeatske skupine unutar EU, koje su zagovornice slobodnog tržišta, a priključili su im se Češka i Luksemburg. A neke od njih, primjerice Irska, imaju i izravne koristi od digitalnih tvrtki koje imaju sjedišta na njihovu teritoriju i bilo kakav dodatni porez na razini EU smanjio bi im proračunske prihode. Naime, EK traži da se porez plaća ne samo prema lokaciji na kojoj je tvrtka prijavljena, nego i ondje gdje se prihod ostvaruje. A prisutan je i strah od mogućih protumjera SAD-a.
Konsenzus
Zbog svega toga veliko je pitanje hoće li taj zakon uopće biti prihvaćen jer ga u konačnici moraju jednoglasno odobriti šefovi država ili vlada. Pariz je tako krenuo smjerom Velike Britanije i Španjolske, koje su prve donijele odluku o samostalnom oporezivanju digitalnih divova. “Tehnološke tvrtke imaju novac jer ostvaruju popriličan profit zahvaljujući francuskim potrošačima. A plaćaju 14 posto manje poreza od ostalih kompanija”, rekao je Le Maire. Korporativni porez u Francuskoj je na razini 33 posto, a vlada predsjednika Emmanuela Macrona najavila je da će ga postupno smanjivati - iduće je godine trebao pasti na 31 posto. Od poreza na rad Facebooka i Googlea vlada u Parizu planira godišnje uprihoditi do 500 milijuna eura.