Macron će rupu u proračunu krpati porezom na digitalne gigante Facebook i Google

Autor:

19.12.2018.

French President Emmanuel Macron attends a joint news conference with President of Burkina Faso Roch Marc Christian Kabore (not seen) at the Elysee Palace in Paris, France, December 17, 2018. REUTERS/Benoit Tessier/Pool
REUTERS

Emmanuel Macron

Francuska će početi oporezivati digitalne gigante kao što su Google i Facebook od 1. siječnja iduće godine, objavio je ministar financija Bruno Le Maire.

Time je Pariz ispunio svoju prijetnju s početka ovog mjeseca kad je najavio da će samostalno oporezivati digitalne divove ako članice EU ne postignu dogovor o uvođenju takvog poreza na razini Unije. Europska komisija (EK) predložila je porez od tri posto na zarade velikih internetskih kompanija s globalnim prihodom većim od 750 milijuna eura godišnje i oporezivim prihodom na prostoru EU većim od 50 milijuna eura (ova je posljednja brojka poslije smanjena na 40 milijuna).

Sporazum na razini EU nije postignut, a Francuska je ubrzala cijelu proceduru na svom teritoriju. Ministar financija Bruno Le Maire je prvo najavljivao da bi porez stupio na snagu u ožujku iduće godine. Taj je termin i dalje ostao za dogovor o zajedničkom porezu EU, ali on je sve manje izgledan. Naime, protiv takvog financijskog poteza su oštro ustale Irska, Švedska, Danska i Finska, članice Hanzeatske skupine unutar EU, koje su zagovornice slobodnog tržišta, a priključili su im se Češka i Luksemburg. A neke od njih, primjerice Irska, imaju i izravne koristi od digitalnih tvrtki koje imaju sjedišta na njihovu teritoriju i bilo kakav dodatni porez na razini EU smanjio bi im proračunske prihode. Naime, EK traži da se porez plaća ne samo prema lokaciji na kojoj je tvrtka prijavljena, nego i ondje gdje se prihod ostvaruje. A prisutan je i strah od mogućih protumjera SAD-a.

Konsenzus

Zbog svega toga veliko je pitanje hoće li taj zakon uopće biti prihvaćen jer ga u konačnici moraju jednoglasno odobriti šefovi država ili vlada. Pariz je tako krenuo smjerom Velike Britanije i Španjolske, koje su prve donijele odluku o samostalnom oporezivanju digitalnih divova. “Tehnološke tvrtke imaju novac jer ostvaruju popriličan profit zahvaljujući francuskim potrošačima. A plaćaju 14 posto manje poreza od ostalih kompanija”, rekao je Le Maire. Korporativni porez u Francuskoj je na razini 33 posto, a vlada predsjednika Emmanuela Macrona najavila je da će ga postupno smanjivati - iduće je godine trebao pasti na 31 posto. Od poreza na rad Facebooka i Googlea vlada u Parizu planira godišnje uprihoditi do 500 milijuna eura.

 

Francuski model oporezivanja proširit će se i na zaradu od “oglašavanja i prodaje osobnih podataka”, rekao je Le Maire, naglašavajući da će i u tom kontekstu paziti da manje tvrtke budu zaštićenije. No, kako navodi The Financial Times, francuski će porez biti specifičniji od postojećeg prijedloga Europske komisije koji je otvarao prostor da se iz njega isključe kompanije poput Amazona i Applea. Le Maire je poručio kako francuska vlada neće odustati od nastojanja da se donese zajednički europski porez te je rekao da će na tom planu nastaviti snažni pritisak zajedno s njemačkim ministrom financija Olafom Scholzom.

Ustupci

Razlog za ovakvu odluku vlade u Parizu više je nego jasan: prije nešto više od tjedan dana predsjednik Macron je obećao poslušati dio zahtjeva koje su iznijeli prosvjednici poznati kao “žuti prsluci”. Među njima je ukidanje dodatnog poreza na gorivo, povećanje minimalne plaće za 100 eura i oslobađanje najnižih mirovina novih poreza. A sve to otvara novi problem za uravnoteženje proračuna jer se procjenjuje da bi ustupci “žutim prslucima” mogli stajati oko deset milijardi eura godišnje. Macron je kao jedan od svojih temeljnih političkih ciljeva postavio smanjenje javne potrošnje i oslobađanje kompanija od poreznog pritiska. Ako se javni trošak poveća za deset milijardi eura, bez novih prihoda, tada je sasvim jasno da će proračunski manjak u sljedećoj godini prekoračiti 2,8 posto i vjerojatno biti viši od Maastrichtom utvrđenih tri posto. A Francuska se teškom mukom, nakon niza godina tijekom kojih je kršila navedeni kriterij eurozone, uspjela spustiti ispod te granice. Novo kršenje kriterija od tri posto imalo bi vrlo neugodan učinak jer Komisija trenutačno ratuje s Italijom oko njezinih proračunskih prijedloga koji će sigurno narušiti euro-kriterije.

EK je najavila oštre mjere protiv Rima, a ako i Francuska uđe “u crveno”, Bruxelles će se naći u teškom položaju jer neće moći kažnjavati Italiju, a ne Pariz.

Inačica na drugom jeziku / Alternate language version