Mario Draghi u pozdravnom govoru pozvao na jačanje zaštitnih mehanizama eurozone

Autor:

  • Tea Trubić Macan

29.10.2019.

European Central Bank's outgoing President Mario Draghi symbolically hands over the chairmanship to his designated successor Christine Lagarde in Frankfurt, Germany October 28, 2019. Paolo Giandotti/Presidential Palace/Handout via REUTERS ATTENTION EDITORS - THIS IMAGE HAS BEEN SUPPLIED BY A THIRD PARTY.
Paolo Giandotti / VIA REUTERS

Mario Draghi (desno), donedavni predsjednik Europske središnje banke, simbolično prepušta svoju funkciju nasljednici Christine Lagarde

Mario Draghi, dojučerašnji predsjednik Europske središnje banke, ovih je dana i formalno okončao svoj turbulentni mandat na čelu te institucije kojeg je obilježila Grčka dužnička kriza, migrantski val i Brexit.

U pozdravnom govoru kojeg je Talijan u Frankfurtu održao pred čelnicima država eurozone, Draghi je kolege guvernere pozvao da nastave promovirati njegovu monetarnu politiku koja je proteklih godina zaradila etiketu 'kontroverzne'.

Naime, Talijan je tijekom svog mandata apelirao na jačanje proračuna eurozone, kao i uloge država koje su dio monetarane unije zbog čega se našao na meti brojnih euroskeptika i antifederalista. Mnogi članovi Upravnog odbora Europske središnje banke tada su se zapitali je li takva politika najbolje rješenje za krizu, a najviše skepse imali su delegati Njemačke, Austrije i Nizozemske. Sinoć je Draghi ponovio da bi se proračun eurozone morao opremiti dodatnim mehanizmom koji bi spremno odgovorio na eventualne ekonomske šokove kakvi su uslijedili nakon krize 2008. godine i Grčke dužničke krize 2015.

- Nacionalne ekonomske politike ne mogu uvijek garantirati optimalno fiskalno rješenje za cijelu eurozonu, s obzirom na to da je riječ o uistinu kompleksnim paketima koji u konačnici utječu na široki spektar građana – ponovio je sinoć u govoru održanom pred čelnicima europskih zemalja među kojima je bio i Emmanuel Macron, veliki zagovaratelj jačanja eurozone.

Christine Lagarde, Macronova sunarodnjakinja i donedavna izvršna direktorica Međunarodnog monetarnog fonda, ovih će dana zamijeniti Draghija na čelu Europske središnje banke. Nju će dočekati pad povjerenja globalne zajednice u institucije EU kombiniran s trgovinskim ratom i geopolitičkim tenzijama, zbog čega će Lagarde u prvom mjesecu novog radnog mjesta morati ozbiljno 'zasukati rukave'.

Njezina glavna zadaća bit će očuvati stabilnost kamatnih stopa eurozone, nadzirati najveće banke u Euro Grupi koju čini 19 država članica, a za to će je vrijeme pomno kontrolirati investitori tražeći i najmanji znak nestabilnosti financijskih tržišta koja će, sasvim sigurno, biti uzdrmana Brexitom. Istovremeno, globalni rast polagano ali sigurno usporava, a središnje banke država članica gube alate kojima bi mogle stimulirati gospodarstvo svojih zemalja.

Unatoč tome što se njezino ime u kuloarima šaptom spominjalo i prije predstavljanja kadrovskog paketa Europskog vijeća, Christine Lagarde bila je neobičan izbor za predsjednicu Europske središnje banke. Prije svega, Lagarde nije ekonomistica po struci, tako da se očekuje da će se tijekom svog mandata na čelu Središnje banke EU uvelike osloniti na iskusne suradnike poput Philipa Lanea koji trenutno obnaša dužnost glavnog ekonomskog stratega EU. Investitori smatraju da će Lagarde u većoj mjeri nastaviti provoditi strategiju svog prethodnika, osobito u kontekstu monetarne politike i zaštite okoliša, koju je uvrstila među ključne prioritete svog mandata.

Christine Lagarde je svom prethodniku zahvalila na službi, naglasivši da je 'građanima Europske unije uvijek dao do znanja da mu je njihov interes uvijek na prvom mjestu'.