Virtaulni sastanak je već počeo sa zakašnjenjem, umjesto u 15 krenuo je oko 16.30 sati. Nakon prvog kruga razgovora prekinut je, a nastavak je isprva bio najavljen za 21 sat, pa za 22, da bi se po najnovijim informacijama trebao nastaviti u 23 sata.
"Namjeravamo nastaviti u 23 sata. Vrijedno radimo kako bismo došli do dogovora", rekao je je glasnogovornik šefa europskupine Maria Centena.
Malteški ministar financija Edward Scicluna tvitao je da bi sastanak "mogao potrajati do jutra".
Pitanje kolektivizacije dugova, odnosno uspostave instrumenta koji bi izdavao zajedničke obveznice, glavni je kamen spoticanja. Na tom se pitanju Europa ponovno podijelila na sjever i jug, kao i tijekom financijske i dužničke krize prije desetak godina.
Devet zemalja članica, među njima Francuska, Italija i Španjolska traže da se osigura mogućnost zajedničkog zaduživanja. S druge strane Njemačka, Nizozemska, Austrija i Finska snažno se tome protive.
Njemačka se zauzima za kreditnu liniju ESM-a osnovanog 2012. u jeku krize eurozone kako bi se pomoglo članicama da mogu financirati svoje dugove budući da to nisu mogle na financijskim tržištima.
Sastanak euroskupine u utorak održava se u inkluzivnom formatu, što znači da sudjeluju ministri financija svih 27 članica EU-a, a ne samo 19 članica europodručja.
Čelnici zemalja članica se na virtualnom sastanku 26. ožujka nisu uspjeli dogovoriti kako pomoći gospodarstvu u krizi bez presedana te su zadužili ministre financija da u roku od dva tjedna pripreme zajednički ekonomski odgovor.
Riječ je o sastanku čiji se rezultati iščekuju s velikom zabrinutošću jer bi raskol sjevera i juga mogao imati dubinske posljedice za budućnost EU.