Ministri financija nakon samo nekoliko sati postigli dogovor o paketu financijske pomoći. Italija i Španjolska popustile, nema korona obveznica

Autor:

09.04.2020.

German Finance Minister and Vice-Chancellor Olaf Scholz gives a press statement about the results of the Euro Group meeting in Berlin on April 8, 2020, amidst the new coronavirus COVID-19 pandemic. (Photo by John MACDOUGALL / AFP)
John MACDOUGALL / AFP

Njemački ministar financija Olaf Scholz (SPD)

Njemačka, Francuska, Italija, Španjolska i Nizozemska postigle su u četvrtak navečer sporazum o paketu ekonomske pomoći u borbi protiv epidemije koronavirusa, čime je trasirao put za dogovor između svih 27 ministara financija EU-a, rekli su diplomatski izvori za Reuters.

Prema dostupnim informacijama, Italija i Španjolska, zemlje juga koje su tražile da se uspostavi sustav uzajamnog jamstva za dugove, poznatiji kao euroobveznice ili korona obveznice, odustale su od tog zahtijeva.

S druge strane, Nizozemska je pristala da se iz Europskog stabilizacijskog mehanizma (ESM), sustava uspostavljenog za pomoć zemljama članiama u financijskim problemima, može dodijeljivati pomoć zemljama s bitno relaksiranijim uvjetima nego što je to uobičajeno. Zemlje koje će uzimati sredstva iz ESM-a se pak obvezuju da će novac koristiti samo za ublažavanja posljedica zdravstvene krize. Nizozemska je tako odustala od zahtjeva da se ta sredstva vezuju uz reforme.

ESM bi osigurao 240 milijardi eura za potrebe država članica. Pribrojvši mu ostale mehanizme koje kane poduzeti EU institucije, dolazi se do ukupnog iznosa od 540 milijardi eura. Tu su uklučeni zajednički fond za zaštitu radnih mjesta (SURE) u iznosu od 100 milijardi eura te  instrument Europske investicijske banke od 200 milijardi eura za osiguranje likvidnosti kompanija.

Luis Rego, glasnogovornik Marija Centena, šefa euroskupine, na Twitteru je objavio kako je sastanak završen pljeskom svih sudionika vide konferencije.

Treba također znati da je njemačka kancelarka Angela Merkel prije početka sastanka poručila kako ne pristaje na euroobveznice već se zalaže za kombinaciju tri navedena mehanizma pomoći. Što je, vjerojatno, ubrzalo proces kompromisa. Njemački ministar financija Olaf Scholz je nakon sastanka poručio: "To je jako dobra vijest". 

Konačni detalji sporazuma će se koordinirati s ostalim članicama euroskupine i EU.

Francuski ministar financija Brune Le Maire je također više nego zadovoljan sporazumom.

"Izvanredan sporazum o ekonomskom odgovoru na #Coronavirus: 500 milijardi eura je dostupno odham. Dolazi još fond s poticajima. Europa je odlučila i pokazala da je na visini zadatka u odnosu na težinu krize".

No, talijanski ministar ekonomije Roberto Gualtieri je izjavio kako ovaj dogovor znači da su euroobveznice i dalje na stolu kao mogući mehanizam.

Austrijski minstar financija Gernot Blümel je rekao pak obrnuto: da se o euroobveznicama više neće raspravljati: "Za nas jest i bilo je važno da se trenutna kriza ne iskoristi kao zaobilazni put da se, preko euroobveznica, dug učini uzajamnim".

No, vjerojatno je ipak da je talijanski ministar svoju izjavu prilagodio potrebama domaće javnosti kako ne bi ispalao da je vlada pretrpjela poraz nakon tako snažnih zahtjeva i istupa vodećih političara. Iako je talijanski premijer u četvrtak ujutro poslao vrlo oštru poruku nije mu preostalo ništa drugo nego odustati od prijetnje. I prihvatiti ponuđeno: alternativa je bila nepostizanje sporazuma što bi bio vrlo ozbiljan znak nesposobnosti čelnika EU da u ovako teško situaciji pronađu kompromis.

SAD je za pomoć ekonomiji izdvojio 2000 milijardi dolara. Američka središnja banka Fed u četvrtak je predstavila 2.300 milijardi dolara vrijedan paket financijske podrške odvojen od prvog paketa  za tijela lokalne uprave i mala i srednja poduzeća kako bi im pomogla prebroditi posljedice koronakrize.

Europska središnja banka planira izdvojiti 750 milijardi eura.

Diplomati su također rekli da kompromisni sporazum spominje spremnost ministara financija da istraže „inovativne“ financijske instrumente kako bi financirali fond za oporavak u cilju izvlačenja EU iz očekivane recesije, ne spominjući izdavanje zajedničke obveznice. Bit će interesantno pratiti što su to "inovativni financijski instrumenti".

Konačnu potvrde ovog dogovora moraju dati predsjednici država i vlada okupljeni u Vijeću EU. No, budući da su oni na svom posljednjom sastanku krajem ožujka za taj posao zadužili ministre financija, za vjerovati je da će prihvatiti postignuti dogovor.

Nakon ovog dogovora otvara se novo, presudno pitanje: hoće li zemlje članice u novim okolnostima izazvanim krizom zbog pandemije uspjeti pronaći kompromis za Višegodišnji financijski okvir 2021-2027, EU proračun. Ursula von der Leyen je najavil da će Komisija dati novi prijedlog te da bi proračun trebao postati ključni instrument u oporavku EU od krize.

Dakle, čeka nas nova velika borba za postizanjem kompromisa. Možda kriza bude pozitivan katalizator. Za uspjeh projekta EU.