StoryEditor ExternalStoryEditor Internal
Analiza

Neuspjeh crne liste poreznih oaza: Većina financijskih tajni čuva se u samoj Uniji

Ljudi i tvrtke iz Europske unije koji ne žele otkriti svoje financijske poslove češće pronalaze usluge koje trebaju unutar EU nego u nekoj od poreznih oaza koje je Unija stavila na crnu listu, izjavila je Mreža za poreznu pravdu (TJN) u nedjelju.
Piše:
Jutarnji List
Objavljeno: 24. rujan 2018. 14:33
Ilustracija: Frankfurt na Majni,
Ilustracija: Frankfurt na Majni, "Meinhattan", dom Europske središnje banke i financijski centar Njemačke
 Profimedia, Alamy

U izvješću se navodi da takve usluge uključuju fiktivne tvrtke i bankovne tajne, a trećinu njih koje upotrebljavaju pojedinci ili subjekti iz EU pružaju same države EU, dok samo 1 % pružaju zemlje koje je EU stavio na crnu listu poreznih oaza.

„Teško je crnu listu poreznih oaza Unije nazvati učinkovitom zaštitom od gospodarskih prijetnji budući da ne uspijeva otkriti 99 % financijskih tajni koje ugrožavaju države članice”, rekao je Markus Meinzer, direktor TJN-a, koji svoje istraživanje koristi kako bi zagovarao promjene poreznog sustava.

TJN je izjavio da je SAD u EU najveći jedinstveni izvor usluga čuvanja financijskih tajni te je pružio 4,7 % takvih usluga, što je pet puta više od svih sedam zemalja koje se nalaze na crnoj listi Unije.

Ministarstvo financija SAD-a nije komentiralo te podatke.

Četiri države EU nalaze se među prvih deset

Četiri od najvećih deset pružatelja usluga čuvanja financijskih tajni u EU članice su Unije, pri čemu se Nizozemska nalazi na drugom mjestu (4 %), a Luksemburg na trećem (3,8 %), izjavio je TJN.

Njemačka se nalazi na šestom mjestu (3,3 %) i pruža dvostruko više takvih usluga od Paname, a Francuska na osmom mjestu (2,3 %), navodi se u istraživanju koje se temelji na vlastitom rangiranju financijskih tajni TJN-a i podacima Međunarodnog monetarnog fonda.

„Novo istraživanje nanosi još jedan udarac mišljenju da su financijske tajne ograničene na nekoliko udaljenih otoka s palmama koji posluju na rubu svjetskog gospodarstva”, rekao je TJN u izjavi.

„Njemačka Nizozemskoj pruža dvostruko više usluga čuvanja financijskih tajni od zloglasne Paname, dok Nizozemska Njemačkoj pruža trostruko više usluga čuvanja financijskih tajni od Paname.”

Nametnuti poreze

TJN je izjavio da bi EU i njegove države članice umjesto crne liste trebali raditi na sklapanju sporazuma koji omogućuju automatsku razmjenu informacija s nadležnim tijelima za financijske tajne i nametnuti porez onima koji to odbijaju.

SAD je u EU najveći jedinstveni izvor usluga čuvanja financijskih tajni te je pružio 4,7 % takvih usluga. Slijede ga Nizozemska (4 %) i Luksemburg (3,8 %).

Glasnogovornik Europske komisije izjavio je da sve države članice EU ispunjavaju kriterije propisane za crnu listu te ih zakonodavstvo EU obvezuje da poštuju više od međunarodnih standarda.

„To ne znači da tvrdimo da je u EU sve savršeno”, nastavio je. „Uvijek ima mjesta za poboljšanje te se Komisija bavi time kombiniranjem obvezujućih i neobvezujućih pravnih instrumenata te državnih potpora.”

Slučaj Danske Bank

Europa se bori sa slučajem Danske Bank, banke koja je uključena u skandal pranja novca u iznosu od više od 200 milijardi eura u plaćanjima, od kojih su, prema tvrdnjama te danske banke, mnoga sumnjiva i usmjerena preko njezine estonske podružnice.

Danska, estonska i britanska tijela istražuju slučaj Danske Bank, a britanska Državna agencija za zločine ispituje ulogu koju su imala poduzeća registrirana u Ujedinjenoj Kraljevini.

Cijeli izvještaj na engleskom jeziku možete pronaći ovdje.

Vezane vijesti
#pranje novca #banke #porezne oaze #Međunarodni monetarni fond (MMF) #bankarstvo #Nizozemska #Luksemburg #Vijesti #Njemačka
Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
19. travanj 2024 02:20