Potpredsjednik EK Dombrovskis: 'Treba paziti da tvrtkama ulazak u eurozonu ne bude izgovor za dizanje cijena'

Autor:

30.10.2018.

REUTERS

Valdis Dombrovskis

Potpredsjednik Europske komisije za euro i socijalni dijalog Valdis Dombrovskis izjavio je u utorak kako je za ulazak Hrvatske u eurozonu presudna politička odluka ostalih članica eurozone, koja će ovisiti o stvarnom približavanju hrvatske ekonomije ostalim članicama, a ne samo o kriterijima iz Maastrichta.

- Otkad je nastupila kriza, puno se više vremena troši na stvarnu ekonomsku konvergenciju. Ona je neophodna da bi se postigla politička odluka, kazao je Valdis Dombrovskis u otvorenom razgovoru s novinarima u hotelu Esplanade.

Povrh strogih, ali transparentnih kriterija iz Maastrichta, koje si je Hrvatska zadala ispunjavati do svojeg pristupanja eurozoni, za konačan ulazak u eurozonu potreban je konsenzus svih ostalih članica, dakle jednoglasna podrška ulasku nove članice u klub zajedničke valute.

- To je i razlog zašto se Bugarska povezala s euro grupom i pripremila za puno bližu suradnju sa Europskom središnjom bankom, objasnio je Dombrovskis. Bugarska se priprema za ulazak u eurozonu od svojeg ulaska u EU 2007. godine, no za sada ispunjava samo tri od pet kriterija konvergencije, te još nije ušla u ERM II - Europski tečajni mehanizam - 'čekaonicu' u kojoj zemlja mora provesti minimalno dvije godine prije ulaska u eurozonu.

Hrvatski cilj realističan

Dombrovskis je potvrdio kako su mu hrvatski dužnosnici rekli da Hrvatska cilja ući u ERM II do 2020. godine, što smatra realističnim ciljem. Hrvatski kreditni rejting, koji se još uvijek nalazi u 'smeću', korak ispod investicijske razine, nije presudni faktor za ulazak u euro po kriterijima konvergencije, no mogao bi utjecati na konačnu političku odluku drugih članica - primiti li Hrvatsku u klub eura ili ne.

Nakon dvije godine u sustavu ERM II, potrebno je još najmanje godinu dana za izvještaj o konvergenciji, a potom zajednička odluka članica eurozone, što znači da od trenutka ulaska u ERM II mora proći najmanje tri godine prije uvođenja eura.

 

Na temelju dosadašnjih iskustava zadnjih pet država koje su uvele euro, Dombrovskis kaže kako je jednokratni učinak na cijene između 0,3% i 0,5%, te da se radi o troškovima uvođenja - tiskanje novčanica i kovanica, zamjene valute i sličnim troškovima - koji se brzo nadoknade pozitivnim učinkom po gospodarstvo.

Govoreći o iskustvu iz svoje domovine Latvije, gdje je inflacija nakon uvođenja eura bila manja od 1%, Dombrovskis je istaknuo kako se država mora dobro pripremiti kako bi spriječila rast cijena.

Izgovor za rast cijena

- Prvo, pratili smo cijene. Drugo, udruge za prava potrošača provodile su strogu kontrolu - pazile da se u periodu kada su bile iskazane cijene u obje valute svi drže zadanog tečaja. Održani su sastanci s predstavnicima gospodarstva, kako ne bi iskoristili euro kao izgovor za podizanje cijena, što se događalo u nekim europskim zemljama.

U razgovoru s Vladom, Dombrovskis je raspravljao o mogućim posljedicama krize u brodogradilištima na proračun, a zaključak je bio da će proračun ostati uravnotežen, uz mali deficit, ako se aktiviraju sva jamstva izdana brodogradilištima. Procjena Europske komisije je da se radi o jednokratnom učinku.

Najviše neslaganja s Vladom bilo je u području preporuke EK o uvođenju poreza na nekretnine.

- Vlada ga nije uvela, a u usporedbi s drugim vrstama poreza on je najmanje štetan po rast, kazao je Dombrovskis. - Naš je dojam da je vaša Vlada izrazito protiv uvođenja poreza na nekretnine, i to je njeno pravo. Prijedlozi Komisije su samo to - prijedlozi.

Inačica na drugom jeziku / Alternate language version