Njemačka gradi novi LNG terminal kako bi smirila Trumpa, utječe li to na hrvatske planove?

Autor:

02.10.2018.

The Offshore LNG regasification terminal, the FSRU Toscana, is towed into Valletta's Grand Harbour July 1, 2013. The FSRU Toscana, a converted ship and the first offshore-moored floating regasification plant in the world, is on its way from Dubai to Livorno, Italy, where it will be permanently moored and used as a gas terminal and export point, according to local media. REUTERS/Darrin Zammit Lupi (MALTA - Tags: MARITIME BUSINESS ENERGY) MALTA OUT. NO COMMERCIAL OR EDITORIAL SALES IN MALTA - GM1E97204JP01
REUTERS

Ilustracija - plutajući terminal za LNG replinifikaciju FSRU Toscana pred obale Malte

Njemačka je pristala na izgradnju novog LNG terminala kao znak dobre volje u trgovinskim pregovorima s SAD-om. Istražili smo ima li taj potez ekonomskog smisla i hoće li se ikako odraziti na planove izgradnje LNG terminala u Hrvatskoj.

Do kraja 2018. godine Njemačka bi trebala odrediti mjesto prvog LNG terminala u zemlji. “To će biti gesta dobre volje prema našim američkim prijateljima, ali nema nikakve veze sa “Sjevernim tokom 2”, rekao je nedavno povodom te odluke Peter Altmaier, njemački ministar gospodarstva. Međutim, kako prenose mediji, stručnjaci vjeruju da je na ovaj način Berlin umirio američkog predsjednika Donalda Trumpa te popušta pod pritiskom Bijele kuće u zamjenu da Trump ne nametne sankcije tvrtkama koje sudjeluju u projektu Sjeverni tok 2.

Koliko zapravo u njemačkoj odluci ima politike, a koliko ekonomije? Promišljanje o mogućnosti izgradnje LNG terminala i u Njemačkoj svakako ima i političkih elemenata, ali i ekonomskih. Možda se taj politički moment eventualne izgradnje LNG terminala očituje u svojevrsnom “udobrovoljavanju“ SAD-u, kao pokušaj prikazivanja “neovisnosti” o ruskom plinu. U političkom smislu, pa i u ekonomskom, nekoliko milijardni kubika plina iz LNG-a ipak nije dostatno za energetsku neovisnost Njemačke o plinovodnom plinu (da ne kažemo ruskom), s obzirom na golemo tržište. Tako da se, prema mišljenju energetske struke, čini da je to više potez kojim nastoje dobiti podršku ili bar prešutno odobravanje susjeda i SAD-a za Sjeverni tok 2.

- Taj projekt je ipak krucijalan za njemačku energetiku i njezinu dominaciju na tržištu zapada EU. Njemačka se formalno zalaže i za nastavak transporta plina kroz Ukrajinu samo kako bi umirila i udobrovoljila protivnike Sjevernog toga 2 – ističe jedan od poznavatelja energetske scene.

Profit je moguć

S druge, pak, strane, na tako velikom tržištu moguće je i ostvariti zavidan profit na projektu, ako se poklopi situacija jeftinog LNG-a na tržištu. Naime, kratkoročno/srednjoročno se očekuje “LNG glut”, svojevrsna poplava LNG-a na tržištu.

- Uskoro u punu proizvodnju LNG-a ulaze prilično veliki kapaciteti u Australiji, nova postrojenja u Qataru, a najviše u SAD-u. Nedavno su Kinezi odgovorili SAD-u na uvođenje carine na njihovu robu tako da će sada Kina dodatno cariniti i uvoz američkog LNG-a. To je vrlo značajan potez i ako će se striktno provoditi onda će i katarski, a pogotovo australski LNG, biti puno povoljniji od američkog na kineskom tržištu, koje je u međuvremenu postalo drugo najveće pojedinačno tržište za LNG, odmah nakon tradicionalno najvećeg japanskog i ispred Južne Koreje. I eto jeftinog LNG-a za njemački terminal. To je onaj geopolitički moment koji energetika, a posebno LNG koji postaje “global commodity”poput nafte, nose sa sobom – smatra jedan od naših sugovornika.

Osim čiste geopolitike i međunarodnih odnosa sa SAD-om, takvo promišljanje ima i svoju energetsko-političku pozadinu. Kako pojašnjava Igor Dekanić, profesor na Rudarsko-geološko-naftnom fakultetu u Zagrebu, jedno od glavnih načela europske energetske strategije je energetska sigurnost, uz konkurentnost i održivost energetskog sustava. U tom kontekstu, Njemačka je osobito u plinskom sektoru vrlo izložena uvoznoj zavisnosti u sektoru prirodnog plina.

Potreba za uvozom

- Prošle godine Njemačka je proizvela jedva 6,4 milijarde m3 prirodnog plina. To uz potrošnju od nešto više od 90 milijardi m3, koja je bila dosad najveća godišnja potrošnja i uz to za više od 15 milijardi m3 veća nego 2014., te uz proizvodnju na razini jedne trećine one od prije 10 godina, predstavlja uvoznu zavisnost od oko 93 posto – navodi Dekanić.

Prema podacima iz energetskog godišnjaka BP-a za 2018. godinu, od gotovo 95 milijardi m3 plina koje je Njemačka lani uvezla, 48,5 milijardi m3 došlo je iz Rusije, oko 25 milijardi m3 iz Norveške i 20 milijardi m3 iz Nizozemske.

- U tom kontekstu, logično je promišljanje o diverzifikaciji preko još jednog dodatnog izvora plina, odnosno LNG-a,, premda Njemačka u osnovi zadovoljava jedno od ranije usvojenih načela diverzifikacije opskrbe energijom u EU, a to je opskrba iz tri glavna pravca za svaki pojedini glavni izvor energije – napominje Dekanić.

Krk je odvojena priča

Može li potencijalna gradnja terminala u Njemačkoj ikako utjecati na izgradnju LNG-a na Krku? Ne može, jednoglasna je struka.

- Eventualna priprema projekta ili gradnja terminala za LNG u Njemačkoj, tj. na Sjevernom ili Baltičkom moru, prije je konkurencija terminalima u Belgiji, Poljskoj ili Litvi, nego sredozemnim terminalima, odnosno terminalima na Jadranu. Prema tome, eventualna gradnja LNG terminala u Njemačkoj ne bi bila konkurencija hrvatskom LNG terminalu na Krku – odgovara Dekanić.

Njemački LNG, ističe i ostatak struke, nema direktne pa čak ni indirektne veze s budućim terminalom na Krku. Ta su dva tržišta potpuno različita. Tu ne mislimo samo na Hrvatsku, već i na regiju jugoistočne EU, uključujući i Mađarsku. Njemačko je tržište daleko veće, likvidnije, potpuno otvoreno, s prisutnom konkurencijom, transparentno regulirano, umreženo i fizički povezano sa susjednim tržištima, uz obilje kapaciteta transportnih plinovoda i podzemnih skladišta, što sve čini komparativnu prednost njemačkog naspram našeg terminala. To su objektivne činjenice. Kada tome dodamo i naše subjektivne slabosti, onda je jasno da nam njemački terminal nije konkurencija.

Inačica na drugom jeziku / Alternate language version