Rusi čekaju blagoslov Bruxellesa za Turski tok, dok u Srbiji strahuju od negativnog odgovora

Autor:

  • Jasmina Tomašević

06.03.2019.

Russian President Vladimir Putin and Turkish President Recep Tayyip Erdogan attend a news conference, after a meeting in the Black sea resort of Sochi, Russia, 14 February 2019. Sergei Chirikov/Pool via REUTERS
Sergei Chirikov / REUTERS

Ruski predsjednik Vladimir Putin (lijevo) i njegov turski kolega Recep Tayyip Erdogan

Izgradnja produžetka plinovoda 'Turski tok' u potpunosti ovisi o volji Europske unije smatraju u Rusiji.

Ruski premijer Dmitrij Medvedev izjavio je za srpski portal Politika kako je Bugarska ključna za izgradnju plinovoda te da Turski tok ovisi o tome hoće li Bruxelles zajamčiti Sofiji da neće spriječiti dotok plina tom rutom.

Prilikom prvog posjeta Bugarskoj od 2008. godine, ruski premijer Dmitrij Medvedev nije ništa posebno obećao. Međutim, ponovio je stajalište Kremlja o sudjelovanju Rusije u energetskim projektima u Bugarskoj: prije svega, vlada u Sofiji mora osigurati čvrste garancije Bruxellesa. Predsjednik Gazproma Aleksej Miller, koji je bio dio izaslanstva, izjavio je kako tvrtka ne planira ulagati u nastavak plinovoda Turski tok kroz Bugarsku, objavio je u srijedu ujutro Euractiv.com.

Trenutno je u izradi plan produženja Turskog toka prema Bugarskoj, Srbiji i Mađarskoj te bi plinovod imao dva kraka putem kojih bi se dio plina plasirao na tursko tržište, a dio na tržište južne i jugoistočne Europe.

No, Bruxelles službeno nije dao svoj blagoslov za izgradnju, dok se američka administracija otvoreno protivi Turskom toku.

Prilikom posjete Mađarskoj, američki državni tajnik Mike Pompeo pokušao je nagovoriti mađarske dužnosnike da povuku svoje odobrenje za izgradnju.

Prije nekoliko tjedana ponovno je pokrenut natječaj vrijedan 1,4 milijarde eura za izgradnju Turskog toka kojim bi se plin dovodio do granice sa Srbijom. Natječaj je prošle godine objavila tvrtka Bulgartransgas te je nedugo nakon objave zamrznut jer je jedna bugarska tvrtka prijavila nepravilnosti vezane uz javnu nabavu.

 

Sporan je bio tzv. Treći energetski paket, pravna klauzula putem koje se pokušava spriječiti tržišni monopolizam, a Bugarska se nije uspjela pravno usuglasiti s tim zahtjevom Energetske zajednice.

Rusi smatraju da se radilo o pritiscima SAD-a i Bruxellesa kojima iz političkih razloga nije u interesu da se Europa pretežno opskrbljuje ruskim plinom.

S obzirom da bez Bugarske nema ni Turskog toka, analitičari smatraju da je projekt na tankom ledu i da produljenje natječaja stvara veće šanse za njegovu propast jer bi eventualni parlamentarni izbori u Bugarskoj i američka podrška Bojku Borisovu zapečatili sudbinu izgradnje plinovoda.

U Srbiji posebno raste zabrinutost zbog trenutnog razvoja situacije jer njihovo gospodarstvo uvelike ovisi o ruskom plinu. Također Beograd muči kako i po kojoj cijeni nabaviti plin ako uistinu dođe do obustave transporta ruskog plina preko Ukrajine.

Prijetnja je to koja se čini mogućom nakon što su razriješeni problemi izgradnje plinovoda Sjeverni tok 2 kojim se ruski plin u Europu može dopremiti alternativnim pravcem koji zaobilazi Ukrajinu.

Inačica na drugom jeziku / Alternate language version