Riječ je o prijedlogu proračuna za Europsku uniju od 27 država članica, za razliku od dosadašnjeg koji je rađen za svih 28 članica. Zbog izlaska Ujedinjenog Kraljevstva iz Europske unije, europski proračun ostaje kraći za 12 do 14 milijardi eura godišnje. Osim deficita na prihodovnoj strani, trebat će povećati rashodovnu stranu s obzirom na potrebu financiranja novih prioriteta poput zaštite granice, migracija i obrambene politike.
Komisija je za financijsko razdoblje od 2021. do 2027. godine, predlaže dugoročni proračun u iznosu od 1135 milijardi eura u obvezama, što predstavlja 1,11 posto bruto nacionalnog dohotka 27 članica Europske unije. U tekućim cijenama, uzimajući u obzir inflaciju, iznos u obvezama bi korelirao 1279 milijardi eura.
U plaćanjima, Komisija predlaže 1105 milijardi eura, što je 1,08 posto bruto nacionalnog dohotka izraženog u cijenama iz 2018. godine. U tekućim cijenama, uzimajući u obzir inflaciju, to bi iznosilo 1246 milijardu eura u plaćanjima.
Trenutni višegodišnji financijski okvir predviđen za financijsko razdoblje od 2014.-2020. godine, dogovoren je u visini od 1987 milijardi eura u preuzetim obvezama.
- Novi proračun prilika je da oblikujemo svoju budućnost kao nova, ambiciozna zajednica od 27 država članica koje povezuje solidarnost. U današnjem prijedlogu iznijeli smo pragmatičan plan za postizanje boljih rezultata s manje sredstava. Zahvaljujući povoljnoj gospodarskoj situaciji, pritisak je manji. No, u nekim područjima ipak moramo vremenom ostvariti uštede - izjavio je predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker.
Europska komisija je predložila smanjenje sredstava za zajedničku poljoprivrednu te kohezijsku politiku za otprilike 5 posto.
Zajednička poljoprivredna i kohezijska politika dvije su najveće stavke u europskom proračunu na koje otpada više od dvije trećine europskog proračuna.
Komisija po prvi put predlaže povezivanje dodjele europskih proračunskih sredstava s vladavinom prava, što je svojevrsna poruka zemljama za koje Europska komisija smatra da narušavaju neovisnost pravosuđa. Upravo iz tog razloga, Komisija predlaže novi mehanizam koji će omogućiti Europskoj uniji da obustavi, smanji ili ograniči pristup financijskim sredstvima Unije proporcionalno vrsti, ozbiljnosti i opsegu nedostataka u pogledu vladavine prava. Takvu odluku predložila bi Komisija, a donijelo bi je Vijeće glasovanjem obrnutom kvalificiranom većinom. Time bi protivnici prijedloga trebali osigurati kvalificiranu većinu, što je znatno nepovoljniji scenarij za ciljane zemlje, od traženja istog za prihvaćanje prijedloga.
- Uz pomoć mehanizma vladavine prava, prvog u povijesti, osigurat ćemo dobro financijsko upravljanje. Time dokazujemo da odgovorno upravljamo novcem poreznih obveznika - objasnio je Juncker.
Veći proračun za neka područja
Europska komisija je u novom višegodišnjem financijskom okviru predvidjela povećanje sredstava za određena područja. U tom kontekstu predlaže čak devet puta veća sredstva za investicije u digitalnu transformaciju i mrežu, dok je za ERASMUS+ predvidjela dva puta više sredstava. Također, za europske snage solidarnosti predvidjela je 1,3 milijardi eura, dok je za program Interrail željeznica za mlade osigurala 700 milijuna eura.
Za upravljanje i zaštitu vanjskih granica, migracije i azil predlaže se gotovo tri puta više, točnije 33 milijardi eura umjesto sadašnjih 13 milijardi. Na taj bi se način moglo financirati 10.000 graničara Europske obalne i granične straže do 2027. godine.
Za investicije u istraživanje i inovacije, predlaže se 50 posto više sredstava; točnije, 100 milijardi eura za Horizon i Euroatom programe.
Za sigurnost se predlaže povećanje sredstava za 40 posto, čime bi se dostigao iznos od 4,48 milijardi eura te stvaranje fonda od 13 milijardi za obrambeni fond.
Za vanjsku politiku predlaže se 26 posto više sredstava - 120 milijardi eura, s posebnim naglaskom na europsko susjedstvo te za rezervna sredstva u slučaju hitnih situacija, posebice u pogledu stabilnosti i migracija.
Novi instrumenti za eurozonu
U novom višegodišnjem financijskom okviru predlažu se dva nova instrumenta za učvršćenje eurozone i pomoć zemljama koje žele uvesti zajedničku valutu.
Za program potpore reformama, s ukupnim proračunom od 25 milijardi eura, pružat će se financijska i tehnička pomoć u provedbi prioritetnih reformi. Osim toga, u okviru instrumenta za konvergenciju državama članicama izvan europodručja pružit će se posebna potpora za uvođenje zajedničke valute.
Proračun bi trebao imati i funkciju zaštite investicija kako bi se zadržala razina ulaganja u slučaju velikih asimetričnih šokova. Prema prijedlogu Komisije, novi prioriteti financirali bi se kombinacijom novih prihoda s oko 80 posto i preraspodjelom i uštedama u nekim stavkama od oko 20 posto.
Kao nove izvore financiranja europskog proračuna, Komisija predlaže 20 posto prihoda koji se dobiju kroz sustav trgovanja emisijama stakleničkih plinova, zatim se predlaže stopa od tri posto na konsolidiranu osnovicu poreza na dobit koja će se uvesti postupno nakon donošenja potrebnog zakonodavstva.
Povećali bi se nacionalni doprinosi koji bi se obračunavali na osnovi količine nerecikliranog plastičnog ambalažnog otpada u svakoj državi članici, 80 eurocenti po kilogramu. Novim sredstvima osiguralo bi se oko 12 posto ukupnog proračuna, što je oko 22 milijarde eura godišnje.
Komisija želi iskoristiti izlazak Velike Britanije za ukidanje složenog sustava rabata. Riječ je o povratu sredstava nekim zemljama članicama, koje bi bez toga, izdvajale znatno više sredstava. Za to se svojedobno izborila bivša britanska premijerka Margaret Thatcher, a kasnije su se za to pravo izborile još neke zemlje članice, što je dovelo do vrlo kompliciranog sustava.
Komisija sada predlaže ukidanje svih rabata i smanjenje iznosa koje države članice zadržavaju pri prikupljanju „vlastitih sredstava” (kao što su carinski prihodi) za europski proračun s 20 posto na 10 posto. Kako bi se izbjeglo naglo i drastično povećanje doprinosa za neke države članice, Komisija predlaže postupno ukidanje postojećih rabata u razdoblju od pet godina. Komisija bi do sredine lipnja trebala predstaviti detaljne prijedloge budućih financijskih programa u svakom od područja koji se financiraju iz europskog proračuna.
Komisija želi da se dogovor o prijedlogu višegodišnjeg financijskog okvira postigne do europskih izbora i summita Europske unije u svibnju u Rumunjskoj, što je prilično ambiciozan cilj s obzirom na to da su pregovori o sadašnjem okviru trajali gotovo dvije godine. Odluku o budućem dugoročnom proračunu Europske unije jednoglasno donosi Vijeće EU-a, to jest države članice, uz prethodnu suglasnost Europskog parlamenta.