Europska komisija upravo pokrenula postupak prekomjernog deficita protiv Italije

Autor:

  • Tea Trubić

05.06.2019.

Italian Interior Minister Matteo Salvini and Italian Prime Minister Giuseppe Conte attend a commemoration ceremony to mark the anniversary of the assassinations of judges Giovanni Falcone, killed by the mafia in 1992, and Paolo Borsellino, murdered two months later, in Palermo, Italy May 23, 2019. REUTERS/Guglielmo Mangiapane
Guglielmo Mangiapane / REUTERS

Ministar unutarnjih poslova Matteo Salvini i talijanski premijer Giuseppe Conte

Nakon višemjesečnih sukoba na relaciji Rim-Bruxelles oko pitanja proračuna talijanske populističke vlade, Europska komisija je donijela oštru mjeru i protiv jedne od ekonomskih motora eurozone pokrenula postupak prekomjernog deficita.

Sankcija Europske unije sasvim sigurno će dodatno uzdrmati stabilnost talijanske populističke vlade koja posljednjih tjedana visi o koncu.

Talijanska populistička vlada je u rujnu 2018. godine odredila da će proračunski deficit za iduće tri godine iznositi 2,4 posto BDP-a, čime se suprotstavila obećanju prethodne vlade Mattea Renzija da će u najkraćem roku smanjiti javni dug.

Iako je ministar gospodarstva Giovanni Tria prvotno zagovarao deficit od 1,6 posto uz obećanje da će poštivati odredbe EU o postupnom smanjivanju deficita, čelnici populističke vlade na to su se odlučili oglušiti, pri čemu su tvrdoglavo zastupali ideju deficita od 2,4 posto, kako bi osigurali sredstva za svoja skupa predizborna obećanja.

PoKret 5 Zvjezdica većim deficitom želi osigurati sredstva za osnovni minimalni dohodak, dok Lega želi implementirati jedinstvenu poreznu stopu od 15 posto.

- Zadovoljni smo! Postigli smo sporazum unutar vlade za javni dug od 2,4 posto BDP-a koji je potreban za ključne reforme – izjavili su u rujnu potpredsjednici vlade Di Maio i Salvini tijekom konferencije za novinare.

Unatoč tome što je proračunski deficit od 2,4 posto BDP-a ispod gornje granice od 3 posto koju je EU strogo propisala za sve članice eurozone, Komisija je reagirala. Naime, Paktom o stabilnosti i rastu definirano je da zemlje eurozone trebaju održavati proračunske deficite ispod 3 posto BDP-a, kako bi se vanjski dug ograničio na najviše 60 posto BDP-a.

Također, države eurozone su tim paktom primorane svake godine smanjivati prekomjerni dug. Italija je jedna od najzaduženijih država na svijetu, a njezin javni dug iznosi 132 posto BDP-a, čime se pozicionirao na drugo mjesto u EU, nakon grčkog.