Eurostat: Hrvatska smanjila stopu nezaposlenosti dok druge zemlje EU-a stagniraju

Autor:

20.12.2018.

Sibenik, 260116.
Nezaposleni u potrazi za radnim mjestom, poslom gledaju oglase za posao u podrucnom uredu HZZ u Sibeniku.
Foto: Niksa Stipanicev / CROPIX
Nikša Stipaničev / CROPIX

Ilustracija: područni ured HZZ-a u Šibeniku

Stopa slobodnih radnih mjesta u Europskoj uniji i eurozoni ostala je u trećem kvartalu nepromijenjena u odnosu na prethodna tri mjeseca dok je u Hrvatskoj blago smanjena, pokazuje izvješće Eurostata.

Stopa iskazuje udio slobodnih radnih mjesta u ukupnom broju radnih mjesta i pokazatelj je odnosa ponude i potražnje na tržištu rada. Viša stopa signalizira nepokrivenu potražnju, a manja tješnji odnos ponude i potražnje.

Na razini Europske unije sezonski neprilagođena stopa slobodnih radnih mjesta iznosila je u trećem kvartalu 2,2 posto, što znači da se nije mijenjala u prvih devet mjeseci ove godine, pokazalo je nedavno objavljeno izvješće Eurostata.

U trećem tromjesečju prošle godine iznosila je 2 posto.

Promjena u trećem tromjesečju nije bilo ni u eurozoni gdje je stopa slobodnih radnih mjesta iznosila 2,1 posto, kao i u razdoblju od početka godine. U trećem tromjesečju 2017. iznosila je 1,9 posto.

Promatrano po sektorima, u Europskoj uniji je stopa slobodnih radnih mjesta u sektoru industrije i graditeljstva u trećem ovogodišnjem tromjesečju iznosila 2,1 posto, te 2,5 posto u uslužnom sektoru.

Sektor industrije i graditeljstva eurozone bilježio je u trećem tromjesečju stopu slobodnih radnih mjesta od 2 posto, a sektor usluga 2,3 posto.

U Hrvatskoj je sezonski neprilagođena stopa slobodnih radnih mjesta pala u trećem kvartalu na 1,5 posto, s 1,9 posto koliko je iznosila u razdoblju od travnja do lipnja. Bilježi silazni trend od početka godine kada je iznosila 2,1 posto.

U trećem tromjesečju prošle godine iznosila je 1,4 posto.

Pritom je u trećem ovogodišnjem tromjesečju osjetno smanjena stopa slobodnih radnih mjesta u uslužnom sektoru, na 1,3 posto, s 2,0 posto koliko je iznosila u prethodna tri mjeseca.

Blaži je pad zabilježen u industriji i graditeljstvu, na 1,5 posto, s 1,8 posto u prethodnom tromjesečju.

Među zemljama članicama EU-a, čijim je podacima Eurostat raspolagao, daleko najvišu ukupnu stopu slobodnih radnih mjesta u trećem kvartalu imala je Češka, od 5,9 posto. Slijede Belgija s 3,6 posto, te Njemačka, Nizozemska i Austrija s po 3 posto.

Najniže su, pak, stope slobodnih radnih mjesta bilježile Grčka, od 0,6 posto, te Španjolska, od 0,8 posto, i Bugarska, od 0,9 posto.

Više stope slobodnih radnih mjesta nego u istom razdoblju prošle godine bilježile su ukupno 22 zemlje EU-a. Najviše je porasla u Češkoj, za 1,8 postotnih bodova.

Slijede Cipar s povećanjem stope slobodnih radnih mjesta u trećem tromjesečju za 0,7 postotnih bodova u odnosu na isto razdoblje 2017., Finska s 0,6 postotnih bodova višom stopom te Latvija i Nizozemska gdje je ona uvećana po pola postotnog boda.

U Belgiji, Irskoj, Španjolskoj i Italiji stopa slobodnih radnih mjesta bila je nepromijenjena u odnosu na isto razdoblje prošle godine.

Nižu stopu radnih mjesta nego u istom razdoblju prošle godine bilježile su samo Estonija, za 0,4 postotna boda, i Litva, za 0,1 postotni bod.

Statistički ured EU-a izdvojio je Dansku, Francusku, Italiju i Maltu u zasebnu tablicu budući da njihovi podaci 'nisu striktno usporedivi', navodi se u izvješću.

 

Inačica na drugom jeziku / Alternate language version