Kaotični Brexit uzrokovao bi krah svjetskog financijskog tržišta

Autor:

21.09.2018.

President of the European Council Donald Tusk, President of the Republic Emmanuel Macron (France), Prime minister Theresa May (Great Britain) during the Informal Summit of Heads of Governments and States of the European Union in Salzburg, Austria on September 20, 2018., Image: 387607687, License: Rights-managed, Restrictions: , Model Release: no, Credit line: Profimedia, Abaca
Profimedia, Abaca

Donald Tusk, Emmanuel Macron, Theresa May

Mark Carney, guverner Bank of England, središnje britanske banke, izvijestio je članove vlade da bi kaotični izlazak Ujedinjenog Kraljevstva iz članstva u EU doveo do kraha cijena stanova, a posljedično i do teškog financijskog šoka za cijelu ekonomiju.

Hipoteke

Prema njegovim procjenama, u najgorem bi scenariju cijene nekretnina pale i za 35 posto u razdoblju od tri godine, izvijestio je ministre prvi Kanađanin na čelu Bank of England.

Na početku financijske krize 2008. godine cijena nekretnina pala je 19 posto. Sve bi to pratili porast cijena hipoteka, pad vrijednosti funte i rast inflacije pa bi se brojni vlasnici kuća i stanova našli u minusu. I to nije sve. Ubrzo bi došlo do porasta nezaposlenosti koja bi mogla probiti i psihološku granicu od deset posto. U konačnici bi to dovelo do recesije. “Ovi podaci pokazuju da oni koji tvrde kako je prihvatljivo pobjeći iz EU uz pravila Svjetske trgovinske organizacije (WTO), žive u svijetu fantazije u kojemu činjenicama nije dopušteno da izazovu ideologiju”, ocijenila je lobistička skupina CBI.

Carney od prvoga dana nakon referenduma tvrdi da će Brexit imati negativan utjecaj na britansku ekonomiju i prihode građana, a ako bude proveden bez sporazuma s EU, tada će posljedice biti još teže. “Naš je posao ne očekivati najbolji scenarij, nego se pripremati za najgori”, rekao je Carney.

Problem granice

I dodao da bi sporazum o izlasku kakav predlaže britanska premijerka Theresa May u potpunosti poništio negativan scenarij. Glavni je problem i dalje pitanje granice između Sjeverne Irske i Republike Irske. Naime, nepostojanje te granice jedan je od ključnih postulata Sporazuma na Veliki petak kojim su 1998. godine prestala borba između katolika i protestanata u Sjevernoj Irskoj. Povratak te granice, čule su se otvorene prijetnje, mogao bi značiti raskid sporazuma i, jasno, nastavak sukoba. Prema diplomatskim izvorima iz Salzburga, gdje je May u srijedu navečer razgovarala s ostalih 27 čelnika zemalja članica EU na neformalnom summitu u austrijskom Salzburgu, ondje se zapravo nije niti planiralo napraviti bilo kakav napredak po pitanju Brexita. Premijerka May, naime, mora nakon povratka u London pokazati da nije ponudila nikakve ustupke i zato je poručila da nema produljenja pregovora nakon 29. ožujka i da neće biti još jednog referenduma o Brexitu. Tako je oduzela streljivo protivnicima, ljutim brexitovcima iz svoje Konzervativne stranke. Jer, nju čeka kongres konzervativaca, i to za koji dan, od 30. rujna do 3. listopada.

Prijedlog

Kad tamo učvrsti poziciju čelnice, krenut će stvarni pregovori, s kulminacijom 18. listopada na redovitom summitu Europskog vijeća. Bruxelles očekuje da će dotad Theresa May izaći s novim prijedlogom o irskoj granici jer EU ne kani odstupiti od stajališta da tvrde granice ne smije biti.

Rejting-agencija Moody’s i MMF upozoravaju na moguće posljedice Brexita

Trgovina

Zbog viših troškova trgovine i potencijalnih poremećaja u logistici i lancima nabave šteta će biti nanesena ekonomskoj, fiskalnoj i institucionalnoj snazi Velike Britanije, a najviše automobilskoj, zrakoplovnoj i kemijskoj industriji i sektoru avioprijevoza, ističe rejting agencija Moody’s.

Preuzimanja

Britanske kompanije u drugom su kvartalu za preuzimanje stranih kompanija izdvojile najmanje iznose u proteklih gotovo pet godina jer su im apetit za velike investicije prigušile bojazni vezane uz Brexit bez dogovora. U razdoblju od travnja do lipnja tvrtke sa sjedištem u Velikoj Britaniji utrošile su 1,92 milijarde funta na akvizicije stranih kompanija, najmanje od trećeg kvartala 2013. i višestruko manje nego u trećem prošlogodišnjem kvartalu kada su u tu svrhu potrošile čak 51,77 milijardi funti, najviše u 17 godina.

Prepreke

Britanske tvrtke koje trguju s EU - a ona je najveći trgovinski partner Otoka - suočit će se sa zamršenom birokracijom i mogućim kašnjenjima na granici u slučaju Brexita bez dogovora jer će biti potrebni novi dokumenti koji se odnose na carine i sigurnosne deklaracije.

Plaćanja

Jedna od posljedica bilo bi i skuplje plaćanje kreditnim karticama za narudžbe proizvoda iz EU, a poduzetnicima na kontinentu mogao bi biti prekinut pristup investicijskim bankama u Londonu, što za njih znači manje posla. Više od milijun Britanaca koji žive u inozemstvu možda neće moći imati pristup svojim bankovnim računima preko kojih primaju plaće i mirovine.

Zalihe

Britanska vlada surađuje s industrijom kako bi stvorila zalihe lijekova za šest tjedana više od redovitih opskrba. To je jedno od najranjivijih područja trgovine zbog nesigurnosti kako će funkcionirati nadzor lijekova ako Velika Britanija naglo napusti europski regulatorni sustav za lijekove. Mondelez International, vlasnik proizvođača slatkiša Cadbury, stvara zalihe sastojaka, čokolade i keksa.

Ekonomija

MMF predviđa da će britanska ekonomija tijekom 2018. i 2019. rasti 1,5 posto, kaskajući iza Njemačke i Francuske, ako dođe do sporazuma oko Brexita. Britanska ekonomija - peta po veličini u svijetu - usporila je nakon referendumske odluke 2016. o napuštanju EU.

Eurostar

Vlakovima Eurostara koji prometuju na liniji između Londona i Pariza mogao bi biti zabranjen ulazak u Francusku.

Građani

Britanski vozači morat će izvaditi međunarodnu vozačku dozvolu kako bi mogli automobilom ući u neke od zemalja članica, primjerice u Irsku. Morat će provjeriti vrijedi li im putovnica još najmanje šest mjeseci da bi putovali u EU. Vrlo vjerojatno za britanske građane više neće vrijediti odredbe EU o smanjenju roaminga.

Preseljenje

Japanski Panasonic planira u listopadu preseliti europsko sjedište iz Londona u Amsterdam. Kompanija želi izbjeći probleme s oporezivanjem koje bi mogao donijeti Brexit. Klirinški biznis u euru se većinom preselio u Frankfurt, a neeuropske banke su se preselile u Pariz, Amsterdam i Frankfurt koji je zasad najveći dobitnik Brexita.