Nejasni trgovinski pregovori mogli bi obilježiti 2019. godinu

Porezi i prijetnje SAD-a

U svibnju 2018. godine, američki predsjednik Donald Trump prešao je s riječi na djela, odlučivši udariti Europsku uniju, Kanadu i Meksiko s porezima na željezo i aluminij, čime je započeo ono što neodoljivo podsjeća na trgovinski rat.

Europska unija je odgovorila podignuvši optužnicu protiv SAD-a Svjetskoj trgovinskoj organizaciji, te nametanjem mjera osvete i zaštite u vrijednosti od 2.8 milijardi eura. Nakon toga, Trump je zaprijetio i europskoj automobilskoj industriji. Unatoč zabrinutosti država članica koje su tvrdile da ne žele raspravljati dok im je 'pištolj uperen u glavu', predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker otputovao je u Washington.

Juncker je sklopio sporazum s Trumpom što je ublažilo tenzije, ali nije obustavilo poreze na željezo i aluminij, kao ni prijetnje europskoj automobilskoj industriji.

Bruxelles je pokušao poboljšati ekonomski odnos s SAD-om predloživši reformiranje Svjetske trgovinske organizacije u skladu s interesima iz Washingtona. Unatoč tim naporima, odnos Europske unije i SAD-a je postao kompleksan onoga trenutka kada je Trump stupio u Bijelu kuću, prvenstveno zbog njegovih odluka da se povuče iz Pariškog sporazuma i Iranskog nuklearnog programa.

Ponovno uvođenje sankcija onima koji bi uspostavili ekonomski odnos s Teheranom utjecao je na europska poduzeća koja posluju u toj državi, unatoč naporima Bruxellesa da amortiziraju negativan utjecaj. Trump je započeo pregovore o trgovini s manjim državama poput Japana i Kine. Pregovori su posebice zabrinjavajući za globalnu ekonomiju usprkos nedavnom primirju Pekinga i Washingtona.

Glavno pitanje trgovinske politike u 2019. godini bit će kako napredovati u pregovorima s Iranom, a istovremeno sačuvati interese europskih poduzeća. Također, jedno od većih izazova ove godine bit će pitanje eskaliranja trgovinskog sukoba između SAD-a i Kine.

Pregovori o trgovini će se nastaviti

Dok su tenzije u trgovinskim odnosima između SAD-a i Kine rasle, Europska unija je proteklih mjeseci učvrstila svoj ekonomski odnos s Pekingom. U srpnju su Juncker i Donald Tusk, predsjednik Europskog vijeća, otputovali u Peking kako bi održali sastanak između Europske unije i Kine, s ciljem privlačenja investicija. Naime, tada su se Bruxelles i Peking dogovorili da će unaprijediti trgovinske odnose. Trgovinski spor između Kine i SAD-a mogao bi Peking 'gurnuti' prema Europskoj uniji ako Kina bude poštivala svoja obećanja za pojednostavljenje poslovanja europskih poduzeća na području Kine.

Štoviše, Kina nije jedina azijska država s kojom Bruxelles želi ubrzati pregovore u 2019. godini.

Cecilia Malmström, povjerenica Europske komisije za trgovinu, prije samo nekoliko mjeseci rekla je da bi ‘ambiciozni’ trgovinski sporazum s Vijetnamom mogao ‘otvoriti put’ prema sporazumu sa Savezom država Jugoistočne Azije (ASEAN). Istovremeno, Bruxelles očekuje i beskrajno duge pregovore s državama MERCOSURA. Međutim, odabir Jaira Bolsonara, kontroverznog desnog nacionalista za brazilskog predsjednika, mogao bi ozbiljno ugroziti ionako kompleksne i teške pregovore.

Unatoč protekcionističkom trendu, Europska unija je prošle godine uspjela sklopiti nekoliko trgovinskih sporazuma, čime je započela i pregovore s drugim partnerima sličnih interesa poput Novog Zelanda i Australije. Sporazum o slobodnoj trgovini s Japanom kojeg je nedavno ratificirao Europski parlament, stupit će na snagu već u veljači 2019. godine.

Trgovinski sporazum Europske unije i Vijetnama iz studenog će također ove godine zahtijevati ratifikaciju država članica i zastupnika Europskog parlamenta.

Brexit – slon u sobi

Svi pogledi upereni su na usvajanje Sporazuma o Brexitu koje će se sljedećega tjedna održati u Donjem domu britanskoga parlamenta, s obzirom na to da Ujedinjeno Kraljevstvo tvrdi da je u ožujku spremno napustiti Europsku uniju s ili bez sporazuma. Neovisno o ishodu glasovanja, Bruxelles i London će prije ili kasnije morati započeti pregovore o iscrpnom trgovinskom sporazumu.

S obzirom na to da i dalje vjeruju da je najbolje moguće rješenje da London ostane dijelom trgovinske unije, europski dužnosnici su tijekom narednih mjeseci neprestano ponavljali da će to biti prvi slučaj trgovinskih pregovora kojima je cilj sklopiti lošije ekonomske odnose s drugom državom.

Europska unija i Ujedinjeno Kraljevstvo odlučile su težiti prema ‘ambicioznom, širokom, ozbiljnom o fleksibilnom partnerstvu u trgovinskoj i ekonomskoj suradnji, provedbi zakona, kaznenom pravosuđu, vanjskoj politici, sigurnosti i obrani te široj suradnji’.

Međutim, nejasno je hoće li to preuzeti formu dogovora o trgovini sličan dogovoru s Norveškom, Švicarskom ili s Japanom. U svakom slučaju, europski dužnosnici morat će odlučiti o prirodi budućeg odnosa Ujedinjenog Kraljevstva i Europske unije, bilo u ovoj godini, bilo u 2020., ali nikako ne kasnije od toga.

Ovaj članak je u cijelosti preuzet s Euractiv.com i preveden na hrvatski.