Njemačko-hrvatska gospodarska komora upozorila Vladu da je poslovna klima i dalje slaba

Autor:

17.04.2019.

German Chancellor Angela Merkel and Prime Minister of Croatia Andrej Plenkovic hold a press conference after their meeting in Berlin, Germany on August 28, 2018., Image: 384345083, License: Rights-managed, Restrictions: , Model Release: no, Credit line: Profimedia, DDP
Profimedia, DDP

Njemačka kancelarka Angela Merkel i hrvatski premijer Andrej Plenković

Nedovoljna borba protiv korupcije, visoka porezna opterećenja, neučinkovita javna administracija i pravna (ne)sigurnost i dalje su najveće slabosti i rizici za investicije i poslovanje u Hrvatskoj, koju bi ove godine za ponovno investiranje odabralo manje kompanija nego lani, pokazala su nova istraživanja Njemačko-hrvatske industrijske i trgovinske komore.

Riječ je, kako je u utorak na predstavljanju tih istraživanja objasnio direktor te Komore Sven Thorsten Potthoff, o redovnom istraživanju ekonomske i investicijske situacije u Hrvatskoj sa 150 anketiranih kompanija koje posluju u Hrvatskoj, te prvi puta o digitalizaciji i njezinom stupnju u hrvatskim tvrtkama kojim je obuhvaćeno 90 tvrtki. Istraživanja su provođena zadnja dva mjeseca ove godine, te pokazala da oko 60 posto ispitanih ekonomsku situaciju u Hrvatskoj smatra negativnom.

Ekonomska situacija lošija od poslovne

- Iako blaga većina ili 53 posto tvrtki u 2019. očekuje da će sve ostati isto, njih 29 posto da će biti gore, a tek 18 posto očekuje promjene na bolje, ipak oko 60 posto ispitanih tvrtki smatra da je poslovna situacija, bar za njih, zadovoljavajuća, 26 posto da je dobra, a 14 posto da je loša. S druge strane, gotovo isti postotak oko 60 posto ukupnu ekonomsku situaciju ocjenjuje lošom, dok ih je 32 posto zadovoljno - iznio je Potthoff, dodajući i podatak da je 54 posto tvrtki kazalo kako bi ponovo izabralo Hrvatsku za investiranje, a 46 posto da ne bi.

Onih koji bi to učinilo manje je u postotku nego ih je bilo prošle godine (68 posto) i ujedno najmanje njih u zadnjih pet godina, odnosno od 2015., uključujući i 2019., kada se to kretalo i oko 80 do 82 posto.

- Stvari se u Hrvatskoj ne mijenjaju, ili bar ne dovoljno brzo i dobro i to je loše, iako je i prosjek u regiji srednje i istočne Europe za ponovno investiranje manji ove nego je bio prošle godine. U 2019. bi njih 79 posto ponovno investiralo u toj regiji, za razliku od njih 82 posto u 2018. S druge strane pak imamo Poljsku, gdje bi ponovo došli investirati njih čak 95 posto - nastavio je Potthoff.

Predsjednik Komore Thomas Sichla, ujedno i direktor tvrtke Zagrebačke otpadne vode, slaže se u ocjenama da bi se u Hrvatskoj stvari mogle odvijati brže, pogotovo, što je Hrvatska već pet godina u EU te je, kako kaže, u sve svoje zakone ugradila postavke EU zakonodavstva, ali kao da se to ne primjenjuje dovoljno dobro u praksi.

Prosječna ocjena uvjeta poslovanja slabija nego u 2018.

Stoga se ove godine i u istraživanju prosječna ocjena uvjeta poslovanja u Hrvatskoj spustila s lanjskih 3,49, na 3,55, pri čemu je najbolja ocjena 1, a najlošija 5.

- Čekali smo da prođe vrijeme prilagodbe nakon ulaska u EU, ali ni nakon pet godina ne vidimo bitne zakonske i druge promjene koje bi vodile do unapređenja uvjeta i olakšavanja poslovanja. Ipak, da ne govorimo samo o lošim stvarima, ima ih i dobrih, što je pokazalo i istraživanje, a to su upravo članstvo u EU, stručnost i kvalifikacije ljudi, izvrsno visoko obrazovanje, produktivnost i motivacija zaposlenika te infrastruktura - naglasio je Sichla.

Iznimno važnim drži da sveučilišta razgovaraju s gospodarstvom kako bi doznali što stvarno treba zemlji i na tržištu rada te da shodno tome prilagode svoje programe, jer to sada baš i ne rade, a problem vidi i u odlasku mladih i stručnih ljudi u inozemstvo zbog boljih uvjeta i plaća, pa se tvrtke u Hrvatskoj moraju snaći, ponekad i s manje stručnim ljudima što može i štetiti rezultatima.

- U istraživanju je vjerojatno zbog svega toga gotovo 70 posto ispitanih izvedbu i aktivnosti ove Vlade ocijenili lošom i jasno je da stvari moraju biti bolje. Puno je prostora za poboljšanje, a s naše strane vjerujemo da možemo pomoći, pogotovo što je prijateljstvo Njemačke i Hrvatske veliko, a suradnja dobra, i to treba iskoristiti i za ekonomiju - složili su se Sichla i Potthoff.

Samo polovica digitalizirana

Predsjednica Uprave Siemensa Medeja Lončar također drži da bi u Hrvatskoj trebalo više fleksibilnosti i brzine za bolju ekonomsku i investicijsku klimu, pri čemu je napomenula da će Siemens nastaviti ulagati u Hrvatsku, što će naravno ovisiti i o okruženju.

Predstavila je i rezultate prvog istraživanja te Komore o digitalizaciji u hrvatskim tvrtkama, odnosno koliko su spremne za sadašnje vrlo aktualne tehnološke trendove u poslovanju povezane s umjetnom inteligencijom i digitalnom transformacijom, a od 90 tvrtki u istraživanju 80 posto ih je izrazilo pozitivan stav prema tome, dok ih samo polovica kaže da su vrlo ili potpuno digitalizirani. Svi manje-više očekuju da će im to poboljšati efikasnost, kontrolu i planiranje poslovanja, ali i tražiti veće investicije, novu kvalitetnu radnu snagu za koju nisu sigurni da će ju naći, uz nejasne ekonomske učinke.

- Više od pola tvrtki smatra digitalizaciju pozitivnom i potrebnom, većina ih očekuje i da će uz to više postići, ali i njih 74 posto da će im to u idućih tri do pet godina promijeniti biznis model. Zanimljivo je i tu da većina ili 45 posto Vladine aktivnosti u digitalizaciji ocjenjuje povoljnim, dobrim 20 posto, a vrlo dobrim tek njih oko 5 posto - zaključila je Lončar.