Poljska će povećati broj svojih lobista u Bruxellesu

Prema podacima poljskog Ministarstva poduzetništva i tehnologije, preko 70 posto zakona Europske unije utječe na poslovanje poljskih firmi, dok one imaju neznatni doprinos u stvaranju europskih regulativa ukoliko se usporede s njemačkim i francuskim tvrtkama.

- To bi trebao biti poticaj za veći utjecaj i prisutnost poljskih poduzetnika u Bruxellesu. Riječ je o stvaranju alata, zbog kojeg će poljske tvrtke efikasnije zaštiti svoje interese i dobiti nove prilike za razvoj – rekao je Marcin Ociepa, zamjenik ministra za poduzetništvo i tehnologiju.

Očekuje se da će se u narednim tjednima finalizirati osnivanje organizacije koja će voditi Kuću poljskih poduzetnika.

- Poljsko poduzetništvo imat će jasniju prisutnost u Europskoj uniji, što će pružiti više mogućnosti za lobiranje. Što bude jača reprezentacija poljskih kompanija u europskoj prijestolnici, više će se uvažiti njihove potrebe – izjavio je Ociepa poljskoj novinarskoj agenciji PAP.

Pretplatite se na newsletter portala Euractiv.hr i prvi saznajte novosti iz Europske unije.

Previše poljskih lobista u Bruxellesu?

Javni registar Europske komisije pokazuje da samo deset udruženja ili organizacija koje predstavljaju poljske kompanije ima urede u Bruxellesu. Prema podacima s kojima raspolaže zamjenik poljskog ministra, Poljska ima 68 ureda, u usporedbi s njih 1.400 koje je otvorila Njemačka.

Ministarstvo poduzetništva i tehnologije istaknulo je da podaci Integrity Watcha EU iz svibnja 2018. godine pokazuju da su države članice ukupno imale 4.100 lobističkih organizacija, od čega je Poljska imala 93, dok su Njemačka i Belgija imale više od 700. Istovremeno, prema registru transparentnosti Europske komisije i Europskog parlamenta, Poljska je imala 21 registrirani ured u Bruxellesu dok je Njemačka imala njih 314.

- Svaki diplomat zaposlen u Stalnom predstavništvu Poljske potreban je poljskim poduzetnicima i to se neće promijeniti. No, govorimo o činjenici da naše tvrtke i poduzetnici moraju također odraditi svoju zadaću, pa bi trebali biti prisutniji u Bruxellesu – rekao je Ociepa.

Trenutno jedino energetske i bankarske tvrtke, Savez gospodarstvenika i poduzetnika te Savez Lewiatan imaju svoje predstavnike u EU koji poštuju mehanizme i procedure tog zakonodavstva. Ipak, uredi koji ih zastupaju nisu dovoljno veliki za nadgledanje projekata za promjenu zakona od najranijeg stadija. Njima je puno teže organizirati konferenciju s važnim gostima i pozvati povjerenike Europske unije.

Kuću poljskih poduzetnika

Stvaranje Kuće poljskih poduzetnika 'proizlazi iz potrebe da se poveća aktivnost poljskih poduzetnika u zakonskim procesima koji se odvijaju u Bruxellesu', objasnio je ministar u studenom prošle godine.

- Cilj inicijative je, između ostalog, predstavljanje potreba poljskih poduzetnika, organiziranje konferencija, umrežavanje i edukacije, objave izvješća, nadgledavanje zakonskog procesa – izjavilo je ministarstvo naglašavajući da cilj Kuću poljskih poduzetnika nije zamijeniti ostale organizacije, već poduprijeti ih u njihovom radu.

Svrha Kuće poljskih poduzetnika je otvorenost prema svim poduzetnicima, a njene će usluge biti različite kako bi privukla predstavnike iz start-upova, ali i korporacija. Kuća bi zastupala njihove interese, a vodilo bi ju tijelo odabrano na generalnim sastancima u suglasju svih članova udruženja. Svaki član bi imao pravo na jedan glas.

Skupo lobiranje

Unatoč tome što je Ministarstvo poduzetništva i tehnologije iniciralo otvaranje Kuće poljskih poduzetnika, najveća zasluga za nju svakako ide poduzetnicima. Međutim, prema postojećim informacijama i medijskim izvještajima može se zaključiti da nisu sve tvrtke u vlasništvu države izrazile interes za pridruživanje toj inicijativi zato što bi to povisilo troškove. Poljsko ministarstvo priznaje da 'vlastito predstavništvo tvrtke stvara velike troškove, ali i zahtjeva odgovarajuće znanje i iskustvo', dok mnoga poduzeća ne ispunjavaju te uvjete.

Prema objašnjenjima iz ministarstva, Kuća poljskih poduzetnika financirat će se sukladno s odredbama iz Članka 6.1. Zakona o udrugama poslodavaca prema kojem 'imovina udruga poslodavaca, njihovih federacija i konfederacija proizlazi iz članskih naknada, donacija, nasljedstva, pretplata, iz njihovih vlastitih aktivnosti i dohotka od nekretnina u posjedu organizacije'. Prema tom konceptu, varšavska burza imat će ključnu ulogu u suradnji s ostalim državnim riznicama. Poljska vlada uvjerava da nitko neće ništa forsirati jer će o financiranju odlučivati kompanije.

Također, vlada se udaljila od informacija o troškovima za kompanije koje bi htjele biti dio Kuće poljskih poduzetnika.

- Ohrabrujemo financijska društva da uspostave organizacije koje će stvoriti ovaj lobistički centar. One će plaćati doprinose, no to će biti njihov interni dogovor - rekao je poljski zamjenik ministra.

Od privatnih poduzeća se očekuje da će iznijeti svoju ponudu kako bi koristila usluge institucije za poljske poduzetnike. Primarna usluga, koja podrazumijeva mogućnost korištenja usluge savjetovanja ili zakazivanje sastanka u ovom briselskom centru, će biti besplatna. Međutim, morat će se nadoplatiti korištenje konferencijske dvorane ili usluge stručnjaka koji će raditi tamo.

- Naravno, htjeli bi vidjeti više različitih opcija, no oni koji će uspostaviti instituciju će o tome odlučiti. O tome se neće odlučiti s Ministarstvom poduzetništva i tehnologije - rekao je Ociepa.

Lobističke inicijative drugih zemalja Europske unije

Druge članice Unije već imaju slične inicijative udruživanja poduzeća ili industrija u Bruxellesu. Europsko udruženje za male trgovce (ESBA) okuplja manje tvrtke, baš poput francuskog udruženja Mouvement des Entreprises de France ili talijanskog CONFINDUSTRIA.

- Promatramo kako druge zemlje podupiru svoje poduzetnike na pametan način, stvarajući različite oblike institucija, think-tankova koje nisu izravno pod nacionalnim ili vladinim okriljem, ali su podupirane od države. Htjeli bi napraviti isto' – zaključio je poljski zamjenik ministra.

Ovaj članak je u cijelosti preuzet s Euractiv.com i preveden na hrvatski.