Povjerenik EK za proračun prozvao države koje ne žele povećati europski proračun

Autor:

  • Beatriz Rios/ EURACTIV.com

23.09.2018.

, Image: 373029414, License: Rights-managed, Restrictions: , Model Release: no, Credit line: Profimedia, Alamy
Profimedia, Alamy

Povjerenik Europske komisije za proračun Günther Oettinger

Švedska, Danska, Nizozemska, Austrija, Njemačka i Finska, samo su neke od država koje je povjerenik Europske komisije za proračun u svom obraćanju prozvao zbog protivljenja povećanju novog sedmogodišnjeg proračuna EU.

Günter Oettinger je pred Europskom unijom predstavio novi prijedlog Višegodišnjeg financijskog okvira, kojim bi se trebao definirati konačni iznos europskog proračuna za razdoblje od 2021. do 2017. godine.

Istovremeno, povjerenik je upozorio članice EU koje se opiru popunjavanju proračunskog deficita koje će nastati nakon Brexita.

- Ne radim ove rezove zato što to želim ili zato što nam se ne sviđaju ovi programi, već zato što pojedine članice nisu spremne povećati svoje nacionalne uplate - objasnio je Oettinger na plenarnoj sjednici Europskog gospodarskog i socijalnog odbora ove srijede.

Odgovor je to povjerenika za proračun na optužbe nadležnog odbora, koje je tvrdilo da Europska komisija nije ponudila dovoljno ambiciozan prijedlog proračuna za naredno financijsko razdoblje. Međutim, njemački povjerenik tvrdi da je bio prisiljen predložiti onaj prijedlog proračuna koji je dovoljno realan da ga prihvati svih 27 budućih članica EU, naglasivši istovremeno da je trenutni prijedlog proračuna tek 'početna točka' za buduće pregovore.

- Ovo je prilika da dokažemo kako rezovi ne predstavljaju nužno korak unaprijed - rekao je Javier Doz, izvjestitelj Europskog gospodarskog i socijalnog odbora za Višegodišnji financijski okvir. Doz je, naime, od povjerenika zatražio da uvjeri države članice da se deficit koji će nastati zbog Brexita ne bi smio pokrivati rezovima.

U ovom je prijedlogu budućeg proračuna Europska komisija predložila gornju granicu od 1,3 bilijuna eura, što bi predstavljalo oko 1,14 posto europskog BDP-a. Istovremeno, taj iznos predstavlja nešto manje od 1,3 posto europskog BDP-a, koliko traži Europski parlament, iako je to još uvijek više od trenutnog proračuna koji iznosi tek nešto više od 1 bilijuna eura.

 

Međutim, nakon Brexita će Europskoj uniji na godišnjoj razini nedostajati između 10 i 12 milijardi eura. S obzirom na nove dugoročne prioritete u području sigurnosti, obrane i useljavanja, povjerenik je naglasio da je bilo nužno napraviti rezove, osobito u sektoru zajedničke poljoprivredne te kohezijske politike.

Dežurni krivci

Austrija, Nizozemska, Švedska i Danska ne kriju svoje protivljenje održavanju trenutne razine europskog proračuna nakon Brexita.

Lars Løkke Rasmussen i Mark Rutte, premijeri Danske i Nizozemske, smatraju da bi 'manja Unija trebala imati manji proračun'.

S obzirom na to da šestomjesečno razdoblje predsjedanja EU Austriji uskoro završava, upravo bi ta europska država trebala obnašati dužnost posrednika u rješavanju problema. No, austrijski kancelar Sebastian Kurz prije nekoliko je mjeseci izjavio kako proračunski prijedlog Beču 'nije prihvatljiv'.

Oettinger je upozorio da će države koje žele ambiciozniji proračun morati lobirati kod onih koje se njemu protive.

- Morate lobirati za ambiciozniji proračun. Time biste mi vrlo mnogo pomogli - rekao je povjerenik.

Nove zalihe iz vlastitih sredstava

Članovi Odbora podsjetili su da bi se umjesto rezova mogla povećati nacionalna sredstva, što je u svojim ranijim priopćenjima isticao i Europski parlament.

Oettinger se složio s tim prijedlogom, optuživši pritom države članice za blokadu takvih konstruktivnih rješenja. Naime, Europska komisija je još u ožujku predložila uvođenje poreza po stopi od 3 posto kojom bi se oporezivali prihodi koje velike tehnološke tvrtke, poput Googlea i Facebooka, ostvaruju od pružanja digitalnih usluga. Međutim, prijedlog reforme je naišao na brojne kritike u Irskoj, Njemačkoj i nordijskim zemljama.

- Potrebno je neko vrijeme za konstruktivnu raspravu - rekao je njemački ministar financija Olaf Scholz tijekom nastanka europskih ministara financija koji se početkom rujna održao u Beču. Njemačka je zabrinuta zbog reakcija američke administracije u slučaju da Europska unija uvede takav porez.

Isto vrijedi za najavljeni porez na financijske transakcije koji se kolokvijalno zove Tobinov zakon. Njegovo se usvajanje blokiralo za 7 godina.

- Da smo se oko toga složili, danas bismo imali ta sredstva - naglasio je povjerenik.

Čim prije, tim bolje

Oettinger i predstavnici Odbora slažu se da bi kompromisno rješenje o budućem proračunu poslalo važnu poruku građanima Europske unije uoči izbora za Europski parlament.

- Molim vas za pomoć kako bi Višegodišnji financijski okvir postao prioritet i kako bi ga države članice čim prije usvojile. Time bi se osigurao lakši prijelaz u naredno programsko razdoblje - kazao je Oettinger.

No, postizanje dogovora o sljedećem europskom dugoročnom proračunu neće biti laka zadaća.

- Vi ste čovjek za nemoguće misije, a mi smo ovdje kako bismo radili na toj nemogućoj misiji - kazao je Luca Jahier, predsjednik Europskog gospodarskog i socijalnog odbora.

- Moramo to učiniti zbog građana - dodao je Jahier.

Inačica na drugom jeziku / Alternate language version