Ovoga rujna Gunther Oettinger je predstavio nacrt proračuna za financijski okvir od 2021. do 2027. godine, prezentiranog pod sloganom 'veći proračun za manju Europu'.
Hrvatska od budućeg proračuna EU traži da se uvaže njezine specifične potrebe najmlađe članice bloka kako ne bi bili percipirani samo kao država iz koje ljudi nezaustavljivo odlaze, već kao snažna poluga za poticanje gospodarskog rasta.
- Imamo jedan segment članstva, 'sloboda kretanja ljudi', zbog čega imamo osjećaj da je EU prostor za odljev ljudi, uz ionako velik demografski problem. Kako bismo izbjegli takvu percepciju, potrebna nam je snažna, brza i konkretna injekcija iz europskog proračuna – rekao je danas predsjednik hrvatske Vlade Andrej Plenković.
Predstavnici svih 28 država članica EU danas su prvi put raspravljali o sadržaju proračunskog prijedloga Europske komisije. Iako Europski parlament vrši pritisak na ostale institucije Unije da se proračun usvoji prije izbora u svibnju, kako bi birači pravovremeno znali prioritete buduće administracije, nije pretjerano izgledno da će on biti usvojen prije jeseni 2019. godine.
Presudni faktori za proračunski prijedlog su postojeće različitosti u razvijenosti 27 preostalih država članica te distribucija sredstava među prioritetnim osima. Također, u novom proračunu definirat će se alokacija financijskih sredstava između zajedničke poljoprivredne i kohezijske politike, ali i novih proračunskih stavki poput migracije, sigurnosti i klimatske promjene.
- Europska unija naprosto si ne može priuštiti manji proračun zbog svih izazova koji su pred nama u predstojećem financijskom razdoblju – zaključili su zagovornici 'većeg proračuna' na plenarnoj sjednici održanoj u Strasbourgu ovog studenog.
Prema diplomatskim izvorima koji sudjeluju na summitu Europskog vijeća, proračunski prijedlog je najproblematičniji vladama Danske, Nizozemske i Finske koje vjeruju da preostale članice ne bi trebale odvajati više sredstava za zajednički proračun. Tako barem misle njihovi premijeri Lars Løkke Rasmussen i Mark Rutte, koji smatraju da bi 'manja Unija trebala imati manji proračun'.
Iako je Austrija trebala biti ključan posrednik u pronalasku kompromisnog rješenja, kancelar Sebastian Kurz je prije nekoliko mjeseci naglasio da proračunski prijedlog Beču 'nije prihvatljiv' i da neće sudjelovati u lobiranju za njegovo usvajanje.
S druge strane, Portugal, Njemačka i Španjolska aktivno lobiraju za što skorije usvajanje proračunskog prijedloga, ali i za produbljenje eurozone. Upravo je portugalski premijer Costa jutros organizirao kratki sastanak sa svojim nizozemskim i danskim kolegom kako bi ih pokušao uvjeriti da prihvate proračunski prijedlog.
Diplomatsko predstavništvo Italije iskoristilo je priliku da lobira za odustajanje od pokretanja disciplinskog postupka protiv njihovog državnog proračunskog prijedloga. Naime, jutros je premijer Giuseppe Conte sa svojim ministrom vanjskih poslova Moaverom održao kratki bilateralni sastanak s njemačkom kancelarkom Angelom Merkel.
Podjednako oštra rasprava prisutna je i u kontekstu preraspodjele financijskih sredstava prema proračunskim stavkama. Do sada, proračun je bio podijeljen u tri financijska stupa. Poljoprivrednom i kohezijskom stupu je do sada bilo namijenjeno 80 posto, dok je preostalih 20 posto bilo predviđeno za 'buduće izazove'. S obzirom na to da će se u budućem financijskom okviru povećati alokacija za 'budućnost' na 30 posto, postavlja se pitanje hoće li se potreban novac realocirati iz poljoprivrednog ili kohezijskog fonda.