Svjetski dobrotvorni pokret Oxfam u ponedjeljak je objavio izvještaj imena 'Javno dobro ili privatna imovina'. U dokumentu stoji kako je 1 posto najbogatijih uprihodio 45.6 posto sveukupnog bogatstva u 2018. godini, što je nadmašilo prošlogodišnji rezultat od 42.3 posto.
Također, podaci za istu godinu navode da je 26 najbogatijih ljudi posjedovalo jednako koliko i 3.8 milijardi najsiromašnijih ljudi zajedno. Prema rezultatima prošlogodišnjeg istraživanja, bilo je 43 najbogatijih.
Euractiv je zamolio glasnogovornika Oxfama da komentira rezultate svjetske imovinske nejednakosti, naglasivši pritom da se konkretne brojke mijenjaju iz godine u godinu, što govori u prilog tome da postoji trend porasta nejednakosti u posljednjih deset godina.
- Primjerice, bogatstvo milijardera varira iz tjedna u tjedan, iz mjeseca u mjesec, ali unazad posljednjih deset godina njihovo bogatstvo raslo je u prosjeku za 11 posto godišnje, dok se broj milijardera od posljednje financijske krize prije deset godina udvostručio – objasnio je glasnogovornik Oxfama.
- Malena skupina ljudi, ponajviše muškaraca, posjeduje nevjerojatnu količinu imovine, gotovo onoliko koliko posjeduje najsiromašnija polovica čovječanstva zajedno. Takva razina nejednakosti nije je prihvatljiva, a nije ni održiva – dodao je.
Izbjegavanje poreza u vrijednosti od 7.6 bilijuna dolara
Izvještaj naglašava da je bogatstvo najimućnijih građana poraslo do rekordnih visina, a razlog tome je neviđena razina izbjegavanja tj. utaje poreza.
- Stope oporezivanja najbogatijih ljudi i korporacija niže su nego što su bile u posljednjim desetljećima – stoji u izvještaju koji napominje da samo 4 centa svakog dolara prihoda od poreza dolazi od oporezivanja bogatih.
- U bogatim državama prosječna stopa poreza na osobni dohodak pala je s 62 posto iz 1970. godine, na 38 posto u 2013. godini. U državama u tranziciji prosječna stopa poreza iznosi 28 posto, dok u nekim zemljama poput Brazila i Ujedinjenog Kraljevstva, najsiromašnijih 10 posto sada plaća veći iznos poreza na osobni dohodak nego najbogatijih 10 posto – piše u izvještaju.
Najbogatiji ljudi na svijetu su od nadležnih državnih institucija utajili oko 7.6 milijardi dolara, dok su korporacije veliku količinu imovine skrile na računima u poreznom raju. Takvo stanje državama u tranziciji iz džepaizbija oko 170 milijardi dolara godišnje, tvrdi Oxfam.
Spolna nejednakost
Oxfam u svom izvještaju prosuđuje kako nejednakost nije neizbježna nego je stvar političkog izbora, te pozivaju mjerodavne da poduzmu konkretne korake prema smanjenju nejednakosti
- Vlade bi se trebale usredotočiti na to da pokušaju prikupiti što više sredstava od najbogatijih građana, kako bi pomogli u borbi protiv nejednakosti – napominju iz Oxfama.
Nevladine udruge predložile su da najbogatiji plate dodatnih 0.5 posto poreza na svoju imovinu.
Time bi se mogao prikupiti novac kojim bi se moglo pokriti troškove školovanja 262 milijuna djece koja trenutno ne pohađaju školu, a bi se mogla priskrbiti i zdravstvena njega potrebna za spašavanje 3.3 milijuna ljudskih života, navode udruge. Ta dodatna sredstva mogla bi financirati deficitarni javni sektor i osigurati besplatne javne usluge.
- Borba protiv nejednakosti ostaje jednim od najvećih izazova današnjice. Omogućavanje besplatnih javnih usluga provjeren je način za uspješnu borbu protiv toga – stoji u izvještaju koji još citira 'neusporedivu snagu' koju javne usluge poput školstva i zdravstva posjeduju u obaranju siromaštva, smanjenju nejednakosti te borbi protiv rodne neravnopravnosti.
- U mnogim zemljama, imućnima je omogućen pristup dobroj zdravstvenoj skrbi i obrazovanju, dok stotine milijuna običnih ljudi nemaju pristup ključnim uslugama, ili su jednostavno bačeni u siromaštvo zato su prisiljeni plaćati naknade za skrb koju si ne mogu priuštiti – nastavlja se u izvještaju.
Teret nejednakosti posebice osjećaju žene i djeca čije su potrebe za tim uslugama velike, ali imaju najmanje omogućen pristup financijskim sredstvima.
- Kada bi sve neplaćene usluge skrbi koju su obavljale žene diljem svijeta provodila jedna tvrtka, ostvarila bi godišnji promet od 10 bilijuna dolara, 43 puta više od prometa tvrtke Apple – posebno ističe izvještaj.
- Glavninu najbogatijih ljudi svijeta čine muškarci. Na svjetskoj razini, žene zarađuju 23 posto manje od muškaraca, dok muškarci posjeduju 50 posto više od žena. Na najdubljoj razini, naš ekonomski prosperitet ovisi o ogromnom, ali neprepoznatom doprinosu žena kroz neplaćeni rad njege – naglašeno stoji u izvještaju.
Nejednaka društva bilježe višu razinu stresa, manji indeks sreće i vjerojatnije je da će njihovi građani oboliti od duševnih bolesti, konstatiraju u Oxfamu, pozvavši pritom na izgradnju humanijeg gospodarstva koji njeguje jednakost.
Nedostižna društvena mobilnost prema gore
Prema rezultatima ankete koju je Svjetski ekonomski forum objavio u nedjelju, većina svjetske javnosti vjeruje da je društvena mobilnost prema nedostižna te kako vlade ne čine dovoljno da ljudima omoguće prilike. Ta spoznaja jača zaključak Oxfamovog izvještaja koji ističe da je svjetska nejednakost u porastu i kako bi se vlade trebale boriti s tim problemom više nego što su to činile dosad.
- Dok većina ljudi još uvijek vjeruje u snagu međunarodne suradnje, manje pozitivan pogled dijele po pitanju društvenog napretka vlastite zemlje – spominje se u izvještaju.
- Potištenost zbog nedostatka mobilnosti najviše se može osjetiti u Zapadnoj Europi, u kojoj je samo 20 posto ispitanika izjavilo da smatra kako je za nekoga uobičajeno da se rađa siromašan ili da bogatstvo stječe kroz težak rad – piše u Oxfamovom izvještaju.
Nadalje, u izvještaju stoji da su 'američki ispitanici, zanemarivo optimističniji u tom kontekstu', unatoč tome što je ideal 'američkog sna' duboko ukorijenjen u njihovu nacionalnu svijest.
U Zapadnoj Europi multilateralizam se manje podupire. Dok svjetski prosjek od 76 posto ističe da vjeruje kako je važno da zemlje zajedničkim snagama rade prema ostavrenju zajedničkog cilja, samo se 61 posto stanovnika zapadne Europe slaže s tom tvrdnjom. Usporedbe radi, u Sjevernoj Americi 70 posto ljudi vjeruje u tu tvrdnju, dok u Južnoj Aziji i subsaharskoj Africi 88 posto građana dijeli taj stav.
Ovaj članak u potpunosti je preuzet s portala Euractiv.com i preveden na hrvatski jezik.
Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?