Zapadni Balkan će se suočiti s brojnim rizicima u gospodarskom rastu, tvrdi Svjetska banka

Autor:

  • Karla Juničić

03.04.2019.

Jim Yong Kim, President, World Bank Group, speaks on health care at the Milken Institute 21st Global Conference in Beverly Hills, California, U.S., April 30, 2018. REUTERS/Mike Blake - RC1B7A2F5FB0
Mike Blake / REUTERS

Predsjednik Svjetkske banke Jim Yong Kim

Gospodarstvo zemalja Zapadnog Balkana nastavit će rasti u periodu do 2021. godine, no ovo stabilno predviđanje bit će podložno rizicima koji bi mogli ugroziti rast bruto domaćeg proizvoda (BDP), tvrdi novo izvješće Svjetske banke objavljeno u utorak.

U svojem novom polugodišnjem izvješću o nedavnim gospodarskim kretanjima i gospodarskim politikama na zapadnom Balkanu (Albanija, Bosna i Hercegovina, Kosovo, Crna Gora, Sjeverna Makedonija i Srbija) razmatraju se gospodarski rezultati i izgledi za regiju zapadnog Balkana te analiziraju  specifični faktori koji utječu na rast.

Tijekom 2018., u regiji se ubrzao rast dosegnuvši 3,8 posto, unatoč sporijem rastu na glavnom tržištu na području EU. Srbija, najveće gospodarstvo u regiji, rasla je za 4,2 posto, što je značajno više od ranijih predviđanja koja su iznosila 3,5 posto. Snažan rast je potaknula javna potrošnja i ulaganje, djelomično zbog privremenog poticaja za povećanje plaća u javnom sektoru i sektoru mirovina, no i zbog polaganog oporavka energetskog sektora nakon pada proizvodnje.  Rast u Albaniji i Sjevernoj Makedoniji je potaknuo rast neto izvoza.

Očekuje se da će rast iznosit 3,7 posto do 2020. godine, sličan prosjeku za zemlje Srednje i Istočne Europe. Najveći rast BDP-a u ovoj godini projiciran je za Kosovo i to na razini od 4,4 posto, slijedi Albanija s 3,8 posto, potom Srbija s 3,5 i BiH s 3,4 posto.

Za Sjevernu Makedoniju i Crnu Goru predviđen je rast BDP-a od 2,9 posto. Sve je to približno trendovima zabilježenim u 2018., s tim da su prognoze kako će Crna Gora zabilježiti usporavanje rasta BDP-a.

Usporeno stvaranje radnih mjesta

Unatoč snažnom rastu u 2018. godini, otvaranje novih radnih mjesta je usporeno, što odražava ograničenu dinamiku privatnog sektora.

U 2018. godini na Zapadnom Balkanu otvoreno je 96.000 radnih mjesta (uglavnom u industriji i uslužnim djelatnostima), u odnosu na 171.200 novih radnih mjesta u 2017. godini. Sporiji odaziv tržišta rada u određenoj mjeri odražava privremene učinke fiskalnih poticaja koji su potaknuli rast, ali nisu poticali otvaranje radnih mjesta u privatnom sektoru. Nezaposlenost je pala 2018. godine (7 posto je manje nego godinu ranije), ali je i dalje visoka: 1,15 milijuna ljudi, osobito među ženama i mladima.

U nekim zemljama pad nezaposlenosti rezultat je povećane neaktivnosti radne snage i emigracije, a ne stvaranja novih radnih mjesta. Iskrivljenja tržišta rada na razini zemlje i dalje su vidljiva u regionalnim i rodnim razlikama. Smanjenje poticaja za zapošljavanje i sudjelovanje radne snage, koji predstavljaju veliki teret poreza na zaposlenike s niskim plaćama, ključno je za poticanje otvaranja novih radnih mjesta i rasta.

U izvješću se navodi da zemlje u regiji moraju osigurati ulazak poduzeća na tržište kako bi se potaknuo poslovni razvoj i privukla privatna ulaganja. U tom slučaju upozoravaju na brojne regulatorne barijere koje otežavaju poslovanje postojećih tvrtki i izlazak s tržišta, kao i uspjeh novih tvrtki.

Tvrtke koje rastu u prosjeku za najmanje 20 posto tri uzastopne godine stvaraju najviše radnih mjesta na zapadnom Balkanu, ali njihov je broj malen  (u 2016. samo 1 od 33 poduzeća u Sjevernoj Makedoniji, u 2017. godini samo 1 od 20 tvrtki u Srbiji). Druge male tranzicijske zemlje u Europi, kao što su Latvija, Litva i Estonija, imaju znatno veće udjele tvrtki koje bilježe uzastopni rast.

Reforme koje je potrebno provesti

Ograničeni rast gospodarstva stvara rizik pojave veće stope siromaštva u regiji. Zato se u izvješću navodi niz reformi koje je potrebno provesti kako bi se osigurali temelji za budući rast.

Na području ljudskih potencijala potrebno je ulaganje u obrazovni sustav kako bi se poboljšala uspješnosti u osnovnom i srednjem obrazovanju te obučilo učenike vještinama koje su potrebne na tržištu rada. Bolje usmjereni programi socijalne pomoći pomogli bi u zaštiti siromašnih i ugroženih kućanstava. Učinkovitiji zdravstveni sustavi pomogli bi u suzbijanju rasta nezaraznih bolesti i smanjili izdatke za zdravstvo.

Niz reformi koje će pomoći u povećanju produktivnosti radi bržeg i održivog rasta s ciljem otvaranje radnih mjesta su: politika tržišnog natjecanja; oporezivanje rada; distribucijski učinak oporezivanja osobnih dohodaka; diversifikacija financijskog sektora; sofisticiranost izvoza; ekonomska povezanost.

Unapređenje reformi na tim područjima omogućilo bi zemljama Zapadnog Balkana da iskoriste prilike koje im pruža proces pristupanja EU što bi im pomoglo u kreiranju konkurentnosti potrebne za ravnopravno natjecanje sa zemljama EU.