U svojem novom polugodišnjem izvješću o nedavnim gospodarskim kretanjima i gospodarskim politikama na zapadnom Balkanu (Albanija, Bosna i Hercegovina, Kosovo, Crna Gora, Sjeverna Makedonija i Srbija) razmatraju se gospodarski rezultati i izgledi za regiju zapadnog Balkana te analiziraju specifični faktori koji utječu na rast.
Tijekom 2018., u regiji se ubrzao rast dosegnuvši 3,8 posto, unatoč sporijem rastu na glavnom tržištu na području EU. Srbija, najveće gospodarstvo u regiji, rasla je za 4,2 posto, što je značajno više od ranijih predviđanja koja su iznosila 3,5 posto. Snažan rast je potaknula javna potrošnja i ulaganje, djelomično zbog privremenog poticaja za povećanje plaća u javnom sektoru i sektoru mirovina, no i zbog polaganog oporavka energetskog sektora nakon pada proizvodnje. Rast u Albaniji i Sjevernoj Makedoniji je potaknuo rast neto izvoza.
Očekuje se da će rast iznosit 3,7 posto do 2020. godine, sličan prosjeku za zemlje Srednje i Istočne Europe. Najveći rast BDP-a u ovoj godini projiciran je za Kosovo i to na razini od 4,4 posto, slijedi Albanija s 3,8 posto, potom Srbija s 3,5 i BiH s 3,4 posto.
Za Sjevernu Makedoniju i Crnu Goru predviđen je rast BDP-a od 2,9 posto. Sve je to približno trendovima zabilježenim u 2018., s tim da su prognoze kako će Crna Gora zabilježiti usporavanje rasta BDP-a.