Očekuje se nagli rast cijena emisije ugljika u EU i brži prelazak na čistu energiju

Autor:

  • Claire Stam/Euractiv.com

23.08.2018.

, Image: 138002469, License: Royalty-free, Restrictions: , Model Release: no, Credit line: Profimedia, Alamy
Profimedia, Alamy

Ilustracija

Europske cijene emisije ugljika u razdoblju od 2019. do 2023. godine mogle bi u prosjeku iznositi od 35 do 40 eura po toni, čime bi se ubrzao prijelaz s ugljena na plin i dovela u pitanje opravdanost rada starih termoelektrana na ugljen i lignit nakon 2021. godine, stoji u novom izvješću inicijative Carbon Tracker, objavljenom u utorak, 21. kolovoza.

Prema izvješću, cijene emisije ugljika na putu su dosezanja cijene od 25 eura do kraja 2018. godine, što je oko 7 eura više od trenutačne cijene u europskom sustavu trgovanja emisijama stakleničkih plinova (ETS).

Ovakav ubrzani rast cijena emisije ugljika nagoviješta predviđeno smanjenje emisijskih jedinica na razini Unije u razdoblju od 2019. do 2023. godine, zbog kojeg će sektori energetike i zrakoplovstva ostati prikraćeni za oko 1,4 milijarde tona emisije ugljika, navodi se u izvješću.

Inicijativa Carbon Tracker predstavlja se kao skupina financijskih stručnjaka koja klimatske rizike pretvara u stvarnost na suvremenim tržištima kapitala.

Korporacije i vlade sve češće uvode cijene emisije ugljika, što je rezultat sve vidljivijeg utjecaja klimatskih promjena i posljedičnih gospodarskih gubitaka.

Grupa Svjetske banke, zajedno s poslovnim grupacijama i ulagačima, poziva na pružanje veće potpore uvođenju cijena emisije ugljika s ciljem smanjivanja emisija i poticanja investicija na području čistih tehnologija.

Rasprava se zahuktava uoči sastanka zemalja na sljedećoj konferenciji UN-a o klimi (COP 24), koja će se održati od 3. do 14. prosinca u poljskim Katowicama. Konferencija je od presudne važnosti jer će se u tijekom nje odrediti rok za predstavljanje prijedloga pravila o provedbi Pariškog sporazuma o klimatskim promjenama, što, između ostalog, uključuje i moguće utvrđivanje cijene emisije ugljika.

Europski sustav trgovanja emisijama stakleničkih plinova (EU-ETS) najvažniji je alat kojim Unija želi postići smanjenje emisija. Carbon Tracker u svom izvješću navodi kako je ETS tijekom posljednjih 16 mjeseci najpopularnije tržište roba na svijetu, na kojem je cijena europskih emisijskih jedinica od svibnja 2017. porasla za 310%, odnosno 120% od početka godine.

- Ovakvi nevjerojatni rezultati potaknuti su, prije svega, očekivanjima tržišta koja proizlaze iz najavljenog uvođenja Rezerve za stabilnost tržišta (MRS) u siječnju 2019., koja je bila glavni predmet reforme EU-ETS-a dogovorene prošle godine - navodi se u dokumentu.

Preostalo je samo pet mjeseci do uvođenja MRS-a kojim će se prekomjerna ponuda emisijskih jedinica smanjivati za 24% preostalog kumulativnog viška svake godine od 2019. do 2023. i dosad najozbiljnijeg „uskog grla“ u opskrbi EU-ETS-a.

Kako bi smanjili ovaj deficit, proizvođači energije bit će prisiljeni ponuditi veću cijenu za emisijske jedinice, što će ubrzati njihov prelazak s ugljena na plin i posljedično smanjiti potrebu za emisijskim jedinicama. To će potaknuti prodaju viška emisijskih jedinica koje su trenutačno u vlasništvu industrije i špekulanata, navodi se u izvješću.

- Iako nam se situacija oko cijene emisijskih jedinica čini optimistična, važno je imati na umu da je EU-ETS ustvari politička tvorevina. Prema našem mišljenju, do uvođenja kompenzacijskih mjera, osobito u Istočnoj Europi, došlo bi ako bi cijene u bilo kojem trenutku u naredne dvije ili tri godine bile veće od 50 eura po toni tijekom nekoliko mjeseci, izjavio je Mark Lewis, autor izvješća i voditelj istraživanja Carbon Trackera.

Utjecaj na Njemačku

Carbon Tracker očekuje da će cijene emisijskih jedinica posljedično rasti do razine koja će potaknuti Njemačku, Italiju, Španjolsku i Nizozemsku da slijede primjer Velike Britanije i prijeđu s ugljena na plin. Štoviše, berlinski portal Clean Energy Wire izvijestio je kako niske veleprodajne cijene električne energije i veće cijene emisijskih jedinica već utječu na bilance njemačkih operatera termoelektrana koje rabe lignit.

Ukupni gubici svih operatera termoelektrana na lignit od početka 2016. do srpnja 2018. godine premašili su dvije milijarde eura. RWE iz Essena, najveći njemački operater elektrana na lignit, negirao je da njihovi pogoni bilježe gubitke, dok su ostali operateri odbili komentirati situaciju, dodaje novinski portal.

Njemačka vlada predstavila je 1. kolovoza prijedlog zakona o provedbi nove Direktive Europske unije o trgovanju emisijama stakleničkih plinova.

Članak je u cijelosti preuzet s portala Euractiv.com i preveden na hrvatski.

Inačica na drugom jeziku / Alternate language version